Ostanak Kosova u sastavu Srbije u obliku suštinske autonomije za 82,4 posto kosovskih Srba najpravedniji bi bio ishod pregovora o budućem statusu.
Istraživanje je urađeno na zahtjev Ministarstva za Kosovo i Metohiju, a u njemu je učestvovalo 926 ispitanika iz pokrajine. Rađeno je u tri okruga - Kosovskomitrovačkom, Kosovskom, uz isticanje Gračanice kao centra Srba južno od Kosovske Mitrovice, i Kosovskopomoravskom.
U anketi urađenoj u decembru prošle godine, 60,8 posto Srba je kazalo da ne bi napustilo Kosovo u slučaju proglašenja nezavisnosti, a "varijantu iseljavanja" iz pokrajine u takvom scenariju najavilo je 30,5 posto.
Status Kosova je za 46 posto Srba problem koji je potrebno prvo riješiti, dok je 17,5 posto ispitanika navelo da su njihov najveći problem kvalitet života, nezaposlenost i nedostatak ekonomske perspektive.
Lična i imovinska sigurnost Srba na Kosovu su na trećem mjestu prioritetnih problema - 13,5 posto, a bolje veze sa Srbijom na četvrtom - 12,6 posto.
Za ogromnu većinu kosovskih Srba - 80,3 posto, u potpunosti je neprihvatljiva ideja proglašenja nezavisnosti Kosova, a 1,4 posto njih bi u potpunosti podržalo ideju nezavisnosti pokrajine.
Ostanak Kosova u sastavu Srbije najvjerovatnijim ishodom smatra 49,3 posto kosovskih Srba, dok 10,5 posto njih smatra podjelu najpravednijim ishodom, a 16,9 posto najverovatnijim ishodom.
Kada su očekivanja od pregovora o statusu Kosova u pitanju 36,5 posto Srba misli da će ishod biti povoljan, 29,6 posto je kazalo da ne zna kakav će ishod biti, dok 24,3 posto smatra da će ishod pregovora biti nepovoljan.
Srbi u pokrajini u 82,3 posto slučajeva ističu da su interesi međunarodnih faktora i zapada, prije svih SAD i EU, uzroci krize i sukoba na prostoru Kosova.
Za 41,6 posto ispitanih uzroci krize i sukoba su loši socijalni i ekonomski uvjeti života, dok 36,1 posto smatra da su uzroci u historijskom nasliheđu.
SAD, EU i Rusija su za većinu Srba na Kosovu ključni politički faktori u rješavanju kosovske krize - SAD i EU su to za 67,1 posto, dok je Rusija za 57,8 posto ispitanika.
Srbi su gotovo podijeljeni u mišljenju da li je Srbija ključan politički faktor u rješavanju kosovske krize - 45,3 posto smatra da Srbija to jeste, dok 42,1 posto misli da nije.
Albanci za 58,2 posto kosovskih Srba nisu ključan faktor u rješavanju krize.
Uloga SAD-a za 83,3 posto Srba je u pregovorima o statusu Kosova negativna, dok 72,5 posto njih ocjenjuje pozitivno ulogu Rusije.
Kvalitetom života na Kosovu nezadovoljno je 62,6 posto Srba, blizu 20 posto njih je zadovoljno.
Za 38,6 posto Srba ostanak Kosova u sastavu Srbije je najvažniji preduvjet za povratak i ostanak njihovih sunarodnika u pokrajini.
Učinkom UNMIK-a je nezadovoljno skoro 54 posto Srba, dok je nešto niži, ali ipak natpolovičan procent nezadovoljnih učinkom Kfora.
U slučaju zamjene UNMIK-a evropskom civilnom i vojno-sigurnosnom misijom, 36 posto Srba ne očekuje promjenu stanja na Kosovu.
Značajne i vidljive promjene nabolje očekuje 23 posto, dok 22 posto njih očekuje da stanje bude gore nego do sada.
Kosovski Srbi najčešće - 81,4 posto, prate program Radiotelevizije Srbije. Javnom servisu Srbije najviše vjeruje 58,5 posto kosovskih Srba.
"Večernje novosti" su list koji kosovski Srbi - 53,1 posto najčešće čitaju, a 23,1 posto njih tom listu najviše vjeruje. Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Dušan Proroković izjavio je da su rezultati istraživanja putokaz za vlasti u Beogradu da je potrebno više ulagati u centralne dijelove Kosova i Metohije, dodajući da u tom dijelu živi preko 60 posto preostalih kosovskih Srba, prenio je Tanjug.
Proroković je ocijenio da spremnost Srba da ostanu na Kosovu predstavlja pokazatelj angažiranja države Srbije na Kosovu, a njihovo vjerovanje u kompromis Proroković tumači vjerom u suživot sa Albancima.
To, dodao je Proroković, također ukazuje da dogovor o statusu Kosova nema alternativu za kosovske Srbe.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
