Na početku primjene Strategije, usvojene 2006. godine, izbrojano je da na području grada ima 7.500 napuštenih životinja, a prema posljednjim mjerenjima, koje je uradio Veterinarski fakultet u Beogradu, prema Terzinovim riječima, na ulicama grada ima oko 4.500 životinja, odnosno njihov broj se smanjio za oko 3 000.
"S obzirom na to da bi gradu tim tempom trebalo još tri do pet godina da se problem kompletno riješi, odlučili smo da to ubrzamo izgradnjom nekoliko azila u gradu i da sa ubrzanom primjenom strategije taj problem rešimo u sljedećih godinu i po ili dvije", rekao je Terzin, koji je i savjetnik gradonačelnika Beograda za oblast veterine.
On je najavio da će na nivou Beograda do jeseni biti donesen "mini zakon", koji će stanovnike grada obavezivati da sterilišu, vakcinišu i čipuju svoje životinje, a to što je grad ovih dana preuzeo Veterinarsku stanicu Beograd, omogućiće efikasniju primjenu Strategije rješavanja problema napuštenih životinja.
Terzin kaže da su neke od sankcija, koje bi trebalo da doprinesu rješavanju problema napuštenih životinja, već sadržane u Zakonu o dobrobiti životinja, koji je na nivou Srbije donesen prije tri sedmice.
"Tu se već predviđaju vrlo oštre zakonske kazne za ljude koji napuste životinju – od 100.000 dinara naviše. A ima i inicijativa za promjenu krivičnog zakona kojima bi se napuštanje životinja tretiralo kao krivično djelo", kaže Terzin.
Terzin navodi da je Uprava za veterinu pokrenula takozvanu "No Kill" (bez ubijanja) strategiju, za koju je planirano da se proširi na cijelu teritoriju Srbije, a njena suština je da se građani stimulišu da svoje pse i mačke sterilišu najkasnije do šest mjeseci starosti životinje.
"Država bi davala vaučere vlasnicima životinja, pa bi oni uz malu doplatu mogli da kod svojih veterinara sterilišu svoje životinje. Za to je, međutim, potrebno obezbijediti 130 do 150 miliona dinara. Trenutno je u toku izrada zakonskih akata koji bi trebalo omoguće da se to radi na nivou države", objasnio je Terzin.
Centralni beogradski azil za napuštene pse urađen po evropskim standardima u Rakovici, trebalo bi da bude otvoren za 15 do 20 dana i u njemu će, kako navodi Terzin, odjednom moći da bude smješteno 350 – 450 životinja.
Grad planira izgradnju još jednog većeg azila, a ostali će biti manjeg kapaciteta i - kako objašnjava Terzin - biće to neka vrsta pomoćnih azila, u kojima bi se životinje smještale privremeno, a zatim bi se ili udomljavale ili poslije sterilizacije, vakcinisanja i čipovanja vraćale na područje na kome su boravile.
"Od opštine Palilula već smo dobili plac i tamo gradnja treba da počne za mjesec dana, kada se dobiju urbanistički uslovi, a u pregovorima sa još nekim opštinama koje imaju više prostora", kaže Terzin.
Terzin očekuje da će uskoro moći da počne i izgradnja groblja na kome bi bili sahranjivani kućni ljubimci u Novom Beogradu.
"Dobijeni su urbanistički uslovi. Nadam da ćemo tokom ove ili sljedeće nedjelje dobiti građevinske dozvole, a groblje bi moglo da se izgradi za tri mjeseca", rekao je Terzin.
Groblje za kućne ljubimce će izgledati poput groblja za ljude, imaće malu upravnu zgradu, obilježene parcele, male spomenike na kojima će vlasnici moći da uklešu imena svojih ljubimaca - a kako kaže Terzin - vjerovatno će postojati mogućnost i za kremaciju.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
