{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U utorak odluka o nadležnosti ICJ-a

F
17.11.2008. u 12:49
0
1
U utorak odluka o nadležnosti ICJ-a
0
U utorak odluka o nadležnosti ICJ-a
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, glavno sudsko tijelo Ujedinjenih naroda, objavit će u utorak odluku o nadležnosti u slučaju tužbe koju je Hrvatska još 1999. podnijela protiv Srbije za povredu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida zbog zločina počinjenih na području Hrvatske tokom rata.
Javna sjednica počet će u 10 sati u Palači pravde u Haagu, tokom koje će predsjednica Suda sutkinja Rosalyn Higgins pročitati odluku Suda koja se tiče samo preliminarnih prigovora Srbije na jurisdikciju ICJ-a i dopustivost tužbe.

Odluka suda očekuje se u svjetlu dvije prijašnje proturječne odluke ICJ-a, koji se najprije 1996. proglasio mjerodavnim za tužbu za genocid koju je BiH, šest godina prije Hrvatske, podnijela protiv Beograda, a potom 2004. nenadležnim za tužbu Beograda protiv deset zemalja članica NATO-a zbog bombardiranja 1999. godine.

Uoči odluke ICJ-a dio beogradskih medija piše da će se sud proglasiti nadležnim, što nijedan službeni izvor iz dviju zemalja još nije potvrdio.

Glavni pravni zastupnik Srbije pred ICJ-om Tibor Varadi najavio je, proglasi li se Sud nadležnim, mogućnost podnošenja protutužbe koja bi po njemu mogla početi od "kontinuiteta genocida koji je nad Srbima počinjen u vrijeme takozvane Nezavisne države Hrvatske".

Varadi je kazao da su za Srbiju, u slučaju da se Sud proglasi nadležnim, moguće tri opcije: da podigne protutužbu ili da samo nastavi obranu, kao i da postigne izvansudsko rješenje spora.

Protekle sedmice, uoči odluke ICJ-a, obilježile su optužbe protiv Hrvatske srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića za etničko čišćenje Srba tokom Oluje te srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da "u hrvatskoj politici ne postoji svijest o nužnosti isprike i za velike žrtve koje je imao srpski narod".

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenjima je najoštrije odbacilo takve izjave, poručivši da je "dobro poznato ko je odgovoran" za rat na području zemalja bivše Jugoslavije, pa tako i za agresiju na Republiku Hrvatsku: velikosrpska ideologija i režim Slobodana Miloševića.

"Negiranje odgovornosti Srbije za zbivanja u nedavnoj prošlosti, uključujući i neobičnu tezu da 'Srbija nije ugrozila ničiji suverenitet i teritorijalni integritet', upravo potvrđuju da se Republika Srbija još nije suočila sa svojom nedavnom prošlošću i ulogom koju je imala u raspadu bivše države. Ovime se ujedno potvrđuje opravdanost postupka koji sada protiv Republike Srbije vodi Republika Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu radi povrede odredaba Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida", napisao je prije sedmicu dana MVPEI poručujući da je Hrvatska odlučna nastaviti s postupkom, u slučaju da Sud potvrdi postojanje svoje nadležnosti.

Jeremić je, naime, u intervjuu Tanjugu pozvao Hrvatsku da odustane od te tužbe.

Hrvatska je 2. jula 1999. pokrenula postupak pred ICJ-em protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida.

RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.

Šest godina prije Hrvatske tužbu protiv Beograda podnijela je i Bosna i Hercegovina. Za tužbu BiH Sud se 2003. proglasio nadležnim, a 24. februara prošle godine donio je i presudu u kojoj je utvrdio da su snage bosanskih Srba pokoljem u Srebrenici počinile genocid, ali da manjka dokaza kako su te snage djelovale po "uputama" ili pod "djelotvornim nadzorom" Srbije, čime je ta država oslobođena odgovornosti za genocid.

Sud pravde ipak je tada presudio da je Srbija prekršila Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida jer nije spriječila genocid, a mogla je s obzirom na svoj utjecaj na lokalne snage. Nadalje, Sud je zaključio i da je Srbija propustila ispuniti obvezu privođenja počinitelja, posebice Ratka Mladića pravdi.

Rasprava o nadležnosti Suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu 1991.-1995. održana je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu u maju 2008. godine kada je Srbija zastupala tezu da je Sud nenadležan jer u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica Ujedinjenih naroda, članica Konvencije o genocidu ni članica Statuta Suda.

Hrvatska je na raspravi poručila da je odnos Beograda i UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ sve vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom kontinuiteta iz SFRJ. Usto, prenosi Hina, hrvatski su predstavnici rekli da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: