Ovaj list piše kako je dugo očekivani izvještaj o sadržaju sefa otvorio više pitanja nego što je donio odgovora. Sudu koji pokušava utvrditi Titovu imovinu u ostavinskom postupku Brozovih, advokatima Titovih nasljednika, kao i zainteresiranim Karađorđevićima, nije dostavljen nikakav spisak stvari. Dostavljen im je Zapisnik s popisnim "razlikama" između spiska koji je napravilo Predsjedništvo SFRJ 1980. i onoga što se danas nalazi u sefu.
"Za 33 godine, koliko je prošlo od Titove smrti, nasljednici nisu uspjeli saznati šta je predmet zaostavštine. Iako se sud obraćao raznim institucijama da dostave spisak imovine, dostavljani su samo neki netačni i nepotpuni. I sef za koji smo saznali, otvorila je mimo suda i nasljednika, nekakva tročlana komisija. I dalje ne znamo šta je u tom sefu, a ne vjerujem da ćemo ikada i saznati. Planiramo podnijeti ustavnu žalbu i obratiti se međunarodnim instutucijama", rekla je za za Blic Violeta Kočić Mitaček, zastupnica Titovog sina Miše i unuke Zlatice.
Učešće u ostavinskom postupku traže i Karađorđevići, jer se navodno u sefu nalazi dio njihovog naslijeđa.
U zapisniku nadležne komisije koja je otvorila Titov sef, na pet kucanih stranica stoji izvještaj o tome da li se u svakoj od deset vreća nalazi ono za šta svaka vreća ima prateću dokumentaciju.
Prva vreća, kako piše u zapisniku, puna je dokumenata, u drugoj su zlatne poluge, u trećoj nakit. I u četvrtoj vreći je nakit. Misterija je vreća broj sedam, u kojoj je samo "puknuti pleksiglas". Zato su popisivači sedme vreće iz 1980. godine napravili gomilu brljotina krivo numerišući numizmatičke novčiće iz vremana starog Rima do 1926. godine. Osma vreća je puna ručnih i džepnih muških i ženskih satova, od kojih neki nose inicijale Josipa Broza Tita, a drugi Aleksandra Karađorđevića. Posljednje dvije vreće su također uredno popisane te iz Zapisnika nije moguće saznati šta sadrže.
