{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U Srbiji prisutno sistemsko nekažnjavanje za ratne zločine

A
23.10.2015. u 14:45
7
31
U Srbiji prisutno sistemsko nekažnjavanje za ratne zločine
7
U Srbiji prisutno sistemsko nekažnjavanje za ratne zločine
Foto: Anadolija
Peti po redu dosije Fonda za humanitarno pravo o "Operaciji reka“, tokom koje je u selima na Kosovu, od srpskih snaga za dva dana deportovano više hiljada Albanaca, a ubijeno najmanje 350, predstavljen je danas u Beogradu, sa ciljem da se ukaže na masovne zločine za koje još uvek nije podignuta optužnica, niti je sprovedena istraga od strane institucija u Srbiji.
"Ovaj dosije više nego i jedan od prethodnih pokazuje da u Srbiji sve više preovlađuje sistemska nekažnjivost za ratne zločine te da zbog broja neprocesuiranih počinilaca postoji potreba za dramatičnom promjenom institucija prema procesuiranju ratnih zločina“, rekla je izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo Sandra Orlović.

Navela je da je za ovaj zločin pred Haškim tribunalom osuđeno najviše političko i vojno rukovodstvo Republike Srbije.

"Ova operacija je primjer koordinisanog djelovanja vojske i policije tokom rata na Kosovu sa ciljem njegovog etničkog čišćenja i najvjernije predstavlja matricu činjenja ratnih zločina srpskih snaga, koja je uključivala i činjenje zločina nad civilima, a zatim i skrivanja njihovih tragova. Iza ove operacije je ostao najveći broj ubijenih civila tokom rata na Kosovu i veliki broj protjeranih“, navela je Orlović.

Ona je dodala da se u petom dosijeu iznose podaci i dokazi o preko 20 pojedinaca, čiju bi ulogu u "Operaciji reka" na osnovu dostupnih dokaza nadležne institucije morale da temeljno i profesionalno ispitaju i rekla da se među 20 pojedinaca nalaze i neki koji su danas na važnim pozicijama vlasti u Srbiji, u Parlamentu, žandarmeriji, vojsci, policiji, a najistaknutiji među njima je Momir Stojanović predsjedavajući skupštinskog Odbora za kontrolu službi bezbjednosti.

"Protiv njega je raspisana Interpolova potjernica, a on je prema postojećim izvorima i nalazima Haškog tribunala u "Operaciji reka" imao trojaku ulogu. Iniciranje "Operacije reka" sa ciljem odmazde zbog ubistva četiri srpska policajca, komandovanje jedinicom koja je učestvovala u zločinima nad civilima i nesprovođene istrage o počinjenim zločinima“, navela je Orlović.

Kako je navela Milica Katić koja je radila na istraživanjima za dosije, "Operacija reka" je počela 27. aprila 1999. godine, u pet ujutru, kada su pripadnici srpskih snaga ulazili u kuće i naređivale svima u njima da se upute ka Albaniji. Po pravilu kada bi ih izbacili iz kuća, prema njenim rječima, oduzimali su ima novac i druge vrijednosti, a muškarce bi zadržavali sa strane, kako bi ih kasnije strijeljali.

"Tokom ove faze operacije u selima Dobroš, Ramos i Korenica ubijeno je 75 muškaraca, Albanaca civila, a njihov najveći broj je ubijen u Korenici, njih 68“, rekla je Katić.

U drugoj fazi tog zločina formirane su dvije kolone civila kojima je bilo naređeno da pođu prema Đakovici, odnosno prema granici sa Albanijom. Kako je navela Ivana Žanić, koja je istraživala ovu fazu, sa traktora i iz kolona žene i djeca su propuštani ka Albaniji, dok su muškarci sklanjani na stranu.

"Na ovaj način izdvojeno je 274 muškarca i od tog broja bilo je tridesetak maloljetnika uzrasta od 15 do 18 godina. Tačne okolnosti i način ubistva svih ovih muškaraca nije poznat jer je ovo jedan od rijetkih masovnih zločina koji su izvršeni na Kosovu, gdje ne postoji nijedan preživjeli“, rekla je Žanić.

Na prezentaciji je prosustvovao i Lush Krasniqi, neposredan svjedok iz sela Ramac, koji je ispričao svoja sjećanja na 27. april, kada je izgubio dva brata i strica. Na kraju svog izlaganja zapitao je sve sa prostora bivše Jugoslavije 'ko je pobijedio':

"Nisu ni Srbi, ni Albanci, ni Hrvati, ni Bosanci. Ko je pobijedio? Izgubili smo 25 godina u ratu i bojim se da ćemo izgubiti još 25“, poručio je Krasniqi.

On je dodao da se pričalo da je ovaj rat činjen u ime naroda, ali da on smatra da rat nije vođen u ime naroda jer narod ne voli rat.

"Mi smo to doživjeli, ali nemoj da damo da ponovo bude rata, a bojim se da će biti“, zaključio je Krasniqi.

Dosije je nastao na osnovu autentičnih dokumenata Vojske Jugoslavije i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, nalaza Haškog tribunala, svjedočenja pripadnika vojske i policije, forenzičkih dokaza, izjava svjedoka, očevidaca i izjava članova porodica žrtava.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: