{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U Beogradu održana "Šetnja za Zorana"

F
12.3.2011. u 20:12
0
18
U Beogradu održana "Šetnja za Zorana"
0
U Beogradu održana "Šetnja za Zorana"
Foto: Blic.rs
Članovi obitelji Zorana Đinđića, srbijanski predsjednik Boris Tadić, premijer Mirko Cvetković, predstavnici političkih stranaka te hiljade građana u subotu su u Beogradu polaganjem cvijeća u dvorištu zgrade vlade i na njegovu grobu odali počast prvom srbijanskom demokratskom premijeru, na osmu godišnjicu njegova ubistva.
U tradicionalnoj "Šetnji za Zorana" središtem Beograda prošlo je više hiljada Đinđićevih poštovatelja predvođenih predsjednikom Liberalno demokratske partije (LDP) Čedomirom Jovanovićem, položilo cvijeće na mjestu atentata u dvorištu zgrade srbijanske vlade, te odalo počast na grobu ubijenog premijera u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.

Jovanović je novinarima kazao kako je obaveza sviju kažnjavanje političkih inspiratora Đinđićeva ubistva, te da je pronalaženje odgovornih posao svakog pristojnog i odgovornog čovjeka koji želi živjeti u normalnoj zemlji, a ne jedne vlasti ili političke stranke.

Premijer i članovi vlade također su položili vijenac na spomen-ploču u dvorištu vlade, gdje je Đinđić ubijen, a počast su ubijenom premijeru također odali negdašnji članovi njegove vlade, javila je Hina.

Đinđić je ubijen u napadu u dvorištu zgrade srbijanske vlade 12. marta 2003., njegovu pogrebu prisustvovalo je više od 70 stranih državnih delegacija i više stotina hiljada građana.

Đinđić je bio prvi srbijanski premijer nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za njegova mandata počeo je proces demokratizacije srbijanskoga društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Đinđićeva vlada zalagala se za suradnju s ICTY-jem i u to vrijeme uhapšena je nekolicina haških optuženika, među kojima i bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević, koji je u Den Haag izručen 28. juna 2001.

Probleme Kosova i juga Srbije Đinđić je prihvaćao kao "naslijeđene", stvorene za bivše vlasti koja, kako je ocijenio, nije znala rješavati probleme političkim sredstvima.

Đinđić je bio jedan od osnivača Demokratske stranke (DS) u kojoj je bio predsjednik izvršnog odbora, a od januara 1994. do ubistva i predsjednik stranke. Također je bio jedan od veterana srbijanske opozicije i jedan od najistaknutijih vođa srbijanske demokratske opozicije, koja je porazila Miloševićev režim na izborima septembra 2000. godine.

U maju 2007. bivši zapovjednik negdašnje Jedinice za specijalne operacije srbijanskog MUP-a Milorad Ulemek osuđen je na 40 godina zatvora zbog organizacije ubistva premijera Đinđića, a kao izravan počinitelj ubistva na 40 godina zatvora osuđen je i bivši zamjenik zapovjednika te jedinice Zvezdan Jovanović. Presude Ulemeku i Jovanoviću potvrdio je 29. decembra 2008. srbijanski Vrhovni sud u drugostepenom postupku, a potom i 24. novembra 2009. u trećestepenom postupku predviđenom u slučaju osude na najviše zatvorske kazne.

Presudu Đinđićevim ubicama nedostatnom smatraju vođe opozicionih stranaka LDP-a i Socijaldemokratske unije, Čedomir Jovanović i Žarko Korać, te vođa Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković. Ističu kako Đinđićevo ubistvo neće biti potpuno riješeno sve dok ne budu otkriveni oni koji su pružali političku zaštitu organizatorima i počiniteljima ubojstva.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: