Haški tribunal
0

Sutra završne riječi u predmetu "Gotovina i drugi"

SRNA
U Haškom tribunalu sutra će početi iznošenje završnih riječi u predmetu protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, optuženih za zločine nad srpskim civilima u toku i poslije operacije "Oluja" u ljeto 1995. godine.

Predviđeno je da izlaganje završnih riječi traje do četvrtka, 2. septembra. Tužilaštvu je dodijeljeno šest časova za završne argumente, a tri tima odbrane dobila su po dva i po časa.

Suđenje hrvatskim generalima počelo je 11. marta 2008. godine i trajalo je do 11. juna ove godine. Za 303 sudska dana salušan je 81 svjedok optužbe i 57 svjedoka odbrane - 25 za Gotovinu, 19 za Čermaka i 13 za Markača. Sudsko vijeće je saslušalo sedam svojih svjedoka.

U završnom podnesku, Tužilaštvo je predložilo kazne od 27 godina zatvora za Gotovinu, 23 godine za Markača i 17 godina za Čermaka, dok je odbrana za svu trojicu tražila oslobađajuće presude.

Gotovina je od oktobra 1992. do marta 1996. godine bio komandant Zbornog područja Split. On je bio vrhovni operativni komandant južnog dijela područja Krajina tokom operacije "Oluja".

Ivan Čermak je od 1991. do 1993. godine bio pomoćnik ministra odbrane u hrvatskoj Vladi, a od 5. avgusta 1995. godine komandant Zbornog mjesta Knin, koje je obuhvatalo opštine Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Knin, Nadvoda i Orlić.

Mladen Markač je od februara 1994. godine bio komandant Specijalne policije MUP-a Hrvatske i pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.
Optužnica ih tereti da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu sa namjerom trajnog uklanjana srpskog stanovništva sa područja Krajine - silom, zastrašivanjem, prijetnjom silom, progonima, prislinim raseljavanjem, premještanjem i deportacijom, oduzimanjem i uništavanjem imovine ili drugim sredstvima.

U Hagu će sutra biti nastavljeno suđenje bivšim zvaničnicima MUP-a Republike Srpske /RS/ Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu, po optužnici za progon nesrpskog stanovništva iz 20 opština BiH 1992. godine.

Tužilaštvo sutra nastavlja svoj dokazni postupak na suđenju generalu Zdravku Tolimiru, optuženom za genocid i druge zločine u Srebrenici i Žepi u julu 1995. godine.

Na suđenju nekadašnjem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću dokazni postupak nastavlja odbrana, dok će glavni pretres na suđenju bivšim šefovima Državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću biti nastavljen u srijedu, 1. spetembra.

Na suđenju bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću u toku je dvonedjeljna obustava postupka, koja je odbrani odobrena radi pregleda "Mladićevih traka", koje su vlasti Srbije zaplijenile u kući supruge generala Ratka Mladića u Beogradu i predale Tužilaštvu.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 6. septembra, a u petak 3. septembra biće održana konferencija o stanju u postupku, na kojoj će se razmotriti napredak na ovom suđenju.
Karadžiću se sudi za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Prema evidenciji Sekretarijata Tribunala, od početka dokaznog postupka Tužilaštva u aprilu, Karadžić je utrošio 72 odsto ukupnog sudskog vremena na unakrsno ispitivanje svjedoka, ili 146 časova i 25 minuta.

Na ispitivanje sudija, administrativna, proceduralna i druga pitanja potrošeno je 15 časova i 38 minuta, dok je Tužilaštvo iskoristilo 41 čas i 22 minuta od ukupno 300 časova koliko mu je odobreno za izvođenje dokaza. Ukupan broj časova provedenih u sudnici bio je 203 i 25 minuta.

Statusna konferencija u postupku protiv lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja za nepoštovanje suda, biće održana u petak, 3. septembra.

Šešelj je optužen za nepoštovanje suda jer je u jednoj od svojih knjiga objelodanio podatke o 11 zaštićenh svjedoka. Šešelj je u julu prošle godine već bio osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog objelodanjivanja informacija o zaštićenim svjedocima.

Na suđenju Šešelju po optužnici za progone nesrpskog stanovništva iz BiH, Hrvatske i iz Vojvodine, 7. jula je saslušan posljednji svjedok. Sudsko vijeće sada treba da donese odluku da li će prihvatiti da se u spis uvedu dijelovi iz bilježnica generala Ratka Mladića, u kojima se i dobrovoljci Srpske radikalne stranke navode kao učesnici u razaranju Mostara i etničkog čišćenja u istočnoj Bosni.