{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sutorina: Kako se živi na tromeđi BiH, Crne Gore i Hrvatske

A
14.11.2014. u 09:59
94
72
Sutorina: Kako se živi na tromeđi BiH, Crne Gore i Hrvatske
94
Na samom ulazu u Igalo, primorsko naselje u opštini Herceg Novi, u Crnoj Gori, i danas stoji granični kamen sa napisom "Ercegovina" na latinici i ćirilici, koji svjedoči da je nekada područje Sutorine sa izlazom na more, u mjestu Njivice, pripadalo Bosni i Hercegovini.
U postojanje kamena sa pomenutim napisom uvjerila se ovih dana i ekipa Anadolu Agency.

Stanovnici Sutorine, područja koje obuhvata sedam naseljenih mjesta - Njivica, Kruševica, Prijevora, Ščepoševića, Solila, Vrbanje i Sitnica - na kojem trenutno živi oko 1.600 građana, nisu opterećeni pitanjem aktueliziranja priče o novim razgraničenjima između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, prema kojoj bi područje Sutorine bilo vraćeno pod jurizdikciju zvaničnog Sarajeva.

Prioritet im je, kako navode, kako osigurati posao i sredstva za život. Visoku politiku ostavljaju vladama na dogovor. 

Porez plaćali u Trebinju



Naime, Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državn og vrha SFRJ na čelu sa Titom i Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

U vrijeme dogovora, Pucar je obavljao dužnost predsjednika Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine, Humo je bio potpredsednik Vlade NR BiH, Jovanović prvi predsednik Vlade Narodne Republike Crne Gore, a Bakarić prvi predsjednik Vlade Narodne Republike Hrvatske. 

Stanovnici sa područja Sutorine danas se nadaju, vjeruju da će granice između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, s obzirom na to da se taj dio nalazi na tromeđi razgraničenja tri države, nestati ulaskom država u Evropsku uniju.     

Milorad Mračević, stanovnik Sutorine, i predsjednik mjesne zajednice navodi za Anadolu Agency kako je u sastavu Sutorine bilo sedam do devet sela.

"Mi smo nekada porez plaćali u Trebinje. Znam to po priči od babe. Knjige su se gore vodile", naglašava Mračević, ističući kako se trenutno na području Sutorine trenutno "ne živi dobro". 

Na pitanje da li su stanovnici Sutorine opterećeni ponovnim otvaranjem pitanja o razgraničenjima, odgovara da "nema puno pritisaka". 

"Ne razmišljamo puno o tome. To se spominjalo i ranije. Ja sam rođen pod Crnom Gorom i nekako se više osjećam s ove strane. Rođen sam 1953. godine. To je već bilo razgraničeno", navodi Mračević.

Naglašava kako su mu sva sjećanja o Sutorini, kao dijelu Bosne i Hercegovine, vezana za njegovu babu. 

"Baba mi je pričala, jer je gore (u Trebinje, op.a.) išla, porez plaćala. To sam zapamtio tako", zaključuje Mračević.

Trenutno na području Sutorine, veli Mračević, živi sve manje stanovnika.

Sve manje domicilnog stanovništva



"Da nije ovih što su doselili tokom rata i vikendaša, bilo bi još manje. Sve je manje - iselio se puno naroda za Herceg Novi, Igalo. Malo je ostalo po selima, 30 posto. Možda još manje", zna predsjednik Mjesne zajednice Sutorina. 

Gojko Matijašević, pokazuje nam granični kamen na ulazu u Igalo kao svjedočanstvo da je taj lokalitet nekada bio u sastavu Bosne i Hercegovine. Kao mladić, sa 24 godine, kaže: "Više sam vezan za Crnu Goru. Rođen sam tu i tu živim. To je bilo dosta ranije".

Kaže kako mladi ljudi u Sutorini danas žive veoma loše.

"Trudimo se kad je sezona. Svako radi ono što stigne, čisto da bi se nešto novca sačuvalo za zimu. Posla nema", naglasio je Matijašević.

Nije opterećen pitanjima razgraničenja Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odnosno ponovnim otvaranjem pitanja i inicijativama za vraćanje Sutorine u sastav Bosne i Hercegovine.

"Pitanje života je važnije. Bitno je da čovjek radi, a razgraničenje, valjda će to države da riješe", naglašava Matijašević.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Milan Vajagić o Sutorini i razgraničenjima Crne Gore i Bosne i Hercegovine govorio je u ekskluzivnom razgovoru za Anadolu Agency. 

"Prema informacijama koje ja posjedujem, a koje sam dobio od predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića, taj problem granica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je pred rješavanjem. Kako mi je rečeno, sve je dogovoreno i samo je pitanje dana kada će se taj sporazum potpisati", naglašava Vajagić.

Sticajem okolnosti, znam, navodi predsjednik Opštine Herceg Novi, "pošto sam po vokaciji pravnik i radio sam u tadašnjem Opštinskom sudu Herceg Novi, da je katastarska opština Sutorina bila u našem zemljišno knjižnom odjeljenju".

"Po meni, tu nema nikakvog spora, jer su granice utvrđene u vrijeme bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) kada su zvanične, legitimne vlasti tadašnjih republika Crne Gore i Bosne i Hercegovine definisali tu granicu kakva je i danas. Ta će se granica verifikovati novim sporazumom između sada nezavisnih država Crne Gore i Bosne i Hercegovine", ističe Vajagić. 

Zemljišne knjige prenijete u Herceg Novi poslije Drugog svjetskog rata



Vajagić navodi da su "knjige zvanično iz suda u Trebinju prenijete u Herceg Novi neposredno poslije Drugog svjetskog rata".

"Znam da je na njima pisalo, sjećam se kada sam radio na tim poslovima, piše Opština Trebinje katastarska opština Sutorina. To je bilo u nadležnosti do tog vremena u Trebinju i onda je to prešlo u Herceg Novi kada se razgraničenje završilo. To se dešavalo neposredno poslije Drugog svjetskog rata. Knjige su tada prenijete u Opštinski Sud u Herceg Novom", kaže predsjednik Opštine Herceg Novi.

Demantira navode da se u Sutorini ne gradi, odnosno da se to ne čini, jer "još sa sigurnošću nismo uvjereni šta će biti u konačnici". 

"Prostorni plan Herceg Novi obuhvata cijelu teritoriju naše opštine, između ostalog, i Sutorinu. Znamo da je kompletno Sutorinsko polje prije svega, nekada, u doba SFRJ, odnosno kompletna Sutorina bila planirana kao neka treća faza izgradnje Instituta 'Dr. Simo Milošević'. To su tzv. Solila i ostali dio Sutorinskog polja koji je danas, prema našem prostornom planu, predviđen za sportske namjene: izgradnju sportskih objekata. Bilo je i nekih razgovora sa stranim investitorima da naprave golf terene, imamo brojnih ideja - one su inkorporirane u naš prostorni plan Opštine Herceg Novi", kaže za AA prvi čovjek grada.

Navodi da se u Sutorini i mnogim zaseocima grade etno sela. Predsjednik Opštine Herceg Novi ističe i kako se Sutorina razvija kao i svaki drugi dio opštine. 

"Na terenu nije bilo nikada nikakvog spora između građana naših dviju država, pa i samih seljana iz pograničnih sela. Tu su odlični susjedski odnosi. Mi imamo komunikaciju i sa Trebinjem, Gackom, Nevesinjem, Ljubinjem, Mostarom, Sarajevom - sa svima imamo korektne odnose. Kad je dan grada, obilazimo se i posjećujemo. I nakon svih ovih događaja koji su zadesili naše narode, gledamo sada da to sve saniramo", ističe Vajagić.

Predsjednik Opštine Herceg Novi naglašava kako preko ljeta dolazi veliki broj turista iz Bosne i Hercegovine na ljetovanje u taj crnogorski grad.

Pitanje Prevlake: Dogovor ili arbitraža



"Oni su uvijek dobrodošli gosti i niko nije imao niti jednu primjedbu. Gledajući kroz naše knjige utisaka gdje se turisti izjašnjavaju nikada nije bilo niti jednog ni najmanjeg incidenta u bilo kom smislu tako da su svi odavde otišli zadovoljni. Mislim da tu nema spora između građana, a ni između vlada Bosne i Hercegovine i Crne Gore. To će se riješiti u duhu dobrosusjedskih odnosa i budućih komunikacija između naših građana i država", zaključuje priču o Sutorini Milan Vajagić, predsjednik Opštine Herceg Novi. 

S obzirom na to da se zaliv Boka kotorska nalazi na tromeđi između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zanimalo nas je i u kojoj su fazi pregovori oko rješenja pitanja Prevlake na graničnom pojasu između Crne Gore i Hrvatske.  

"To pitanje se rješava između vlada Hrvatske i Crne Gore. Imam informaciju ukoliko se oni ne dogovore i sklope ugovor o razgraničenju da će se dati na međunarodnu arbitražu i da će to biti odluka koju će svi prihvatiti. To je stav i jedne i druge vlade", navodi Vajagić.

Lokalne zajednice tri države: Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine pokušavaju da, bez obzira na sva otvorena pitanja, naprave korake kako bi se unaprijedio život građana. Ide sporo i teško, ali se nadaju skorim, boljim rezultaima. 

 "Ima pokušaja oko Instrumenata pretpristupnih fondova (IPA) i pogotovo to smo pokušali i sa Trebinjem i kroz prisnu saradnju sa Dubrovnikom i opštinom Konavli iz Cavtata. Pokušavamo da uspostavimo odnose, ali nismo zadovoljni sa tim kako to teče na tom planu. Postoji najviše kontakata na sportskom planu. Naši vaterpolo klubovi, košarkaški, fudbalski se posjećuju: igraju prijateljske utakmice. Ima i nekih zvaničnih utakmica u košarci između ženskih ekipa u okviru regionalnih liga. Kontakata na nivou lokalnih samouprava je vrlo malo i uglavnom je to bilo oko vodosnabdijevanja pošto cjevovod za snabdijevanje grada Herceg Novi vodom ide preko teritorije Hrvatske od Plata preko Konavala do Debelog Brijega (granice sa Crnom Gorom). Tu su ostvareni dosta dobri kontakti na tom planu i to je riješeno što je veoma dobar znak da ta dobrosusjedska saradnja može da se razvija u boljem pravcu", podcrtava Valagić. 

U posljednje tri-četiri godine nema problema što se tiče pitanja snabdijevanja Herceg Novog vodom - to je riješeno ugovorima.

Predsjednik Opštine Herceg Novi navodi kako je cijena dosta prihvatljiva za grad u odnosu na one ranije, koje su bile. To poboljšanje je, uspjelo, navodi Vajagić, uključivanjem i vlada Crne Gore i Hrvatske.

"Nakon toga smo postigli jednu bolju saradnju. Komunikacija je skoro svakodnevna između naših javnih preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem. Sarađuju: naši idu tamo, ovdje dolaze predstavnici vodovoda iz Cavtata. Sva pitanja se brzo i efikasno rješavaju. Mi plaćamo redovno koliko možemo, ali mislim da smo dosta ažurni. Isključenja nema", navodi predsjednik Opštine Herceg Novi.

Tri općine, tri države: Neophodna obnova saradnje



Inače, interesantno je da se ventil kojim se reguliše snabdijevanje vodom Herceg Novog, u Crnoj Gori, nalazi u stanici na Platu, u Hrvatskoj.

Prvi čovjek Herceg Novog vjeruje kako će prostor Dubrovačke, Trebinjske i Hercegnovske regije, iako u tri različite susjedne države, u budućnosti bolje surađivati, na dobrobit svih.  

"Trebamo da sjednemo i razgovaramo. Moramo biti u svakodnevnoj komunikaciji, jer smo ovdje upućeni jedni na druge. Praktično je to jedna regija koju je prepoznala i Evropska unija i čije su težnje da dođe do uvezivanja Dubrovnika - Dubrovačke regije, Trebinjske i Hercegnovske. To vidimo i kroz želju za neke projekte kao što je pitanje regionalne deponije smeća, vodosnabdijevanje gdje ima nekih novih ideja", poručuje Vajagić. 

Ima puno i zajedničkih potreba i projekata, dodaje, koji upućuju da što prije "moraju da sjednu zajedno i da razgovorju, grade mnogo bolju saradnju i zajedničku budućnost između tri opštine - regije".

"Bez obzira na nacionalne i vjerske razlike, u suštini, po jeziku svi smo isto bliski: takvi smo bili kroz cijelu istoriju i nema razloga da ne bude i sada. U jednom periodu je došlo do poremećaja i krize koju što prije moramo zaboraviti i izgraditi nova povjerenja, kontakte i da idemo u neku ljepšu priču od one koja je bila prije dvadesetak godina. Kroz istoriju ovi narodi imaju pozitivne primjere bez obzira koje su ih nevolje pratile: saradnja je uvijek bila dobra i između ljudi. Ne vidim razloga da to ne bude danas i ubudućnosti", poruka je predsjednika Opštine Herceg Novi. 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: