"Naš je susret i u domaćoj javnosti i u međunarodnoj zajednici bio dugo iščekivan, za njega je vladalo veliko zanimanje. Zbog osjetljivosti trenutka nismo ni sa čim htjeli ugroziti njegovo održavanje i rezultat", kazao je Josipović, dodavši kako su mediji na vrijeme dobili obavijest o sastanku.
Upitan što podrazumijeva najavljeno evropsko partnerstvo dviju zemalja, predsjednik Hrvatske objasnio je kako se to odnosi prije svega na međusobnu podršku na putu ka Evropskoj uniji, bez obzira što će Hrvatska u Uniju ući nešto prije, kao i da će se sva otvorena pitanja između dvije zemlje rješavati na evropskim načelima prava i pravde.
Josipović je rekao kako su, osim toga, mnogi interesi Hrvatskoj i Srbiji zajednički te da njihova društva imaju slične probleme koji će se lakše rješavati razmjenom iskustava, navevši kao najbolji primjer saradnju policija i državnih odvjetništava.
"Kriminal ne poznaje granice. Zapravo, sramota je da kriminalci sarađuju bolje od država i da tako dodatno ugrožavaju sigurnost građana u obje zemlje, pa i sigurnost samih država. Izlazak iz ekonomske krize će u obje zemlje biti lakši i brži ako se razvije trgovina i ekonomska saradnja, pa i ako se krene u zajedničke projekte prema trećim državama i u infrastrukturne projekte koji su evropskog značenja", naveo je.
Josipović je dodao kako će od skorog ulaska Hrvatske u EU Srbija sigurno profitirati, kao što će i Hrvatska profitirati ulaskom Srbije u Uniju.
Govoreći o međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde i mogućnosti vansudske nagodbe, hrvatski predsjednik podsjetio je kako su tužbe proizašle iz određenih problema, kao rezultat ratnih događanja te da će, kada se riješe problemi koji su uzrokovali tužbu, otpasti i potreba za tužbama.
Upitan je li na sastanku s Tadićem bilo riječi o Kosovu, Josipović je kazao kako o tome nije posebno bilo riječi te da nema razloga da različita politička stajališta prema Kosovu bude zapreka jačanju bilateralnih odnosa Hrvatske i Srbije.
"Meni osobno, a i Hrvatskoj, važno je da regionalne inicijative krenu. Hrvatska je pozivom premijerke Kosor i premijera Pahora na susret u Sloveniji pokazala želju da se ojača regionalna suradnja. Ali, očito je pitanje Kosova još prevruće. Srbija sama procjenjuje kakva joj politika odgovara", istaknuo je.
Kada je riječ o problemu povratka izbjeglih, predsjednik Hrvatske kazao je kako nema nikakvih dilema o tome da Hrvatska želi što prije riješiti to pitanje, te da je pretpostavka tome da se konačno i nedvojbeno utvrdi tko ima taj status i tko se želi vratiti. Dodao je kako ne vidi zapreke da se praktično odmah počne s povratkom ljudi koji se žele vratiti u svoje domove.
Govoreći o granici između dvije zemlje na Dunavu kao jednom od otvorenih pitanja, Josipović je istakao kako su dva moguća kriterija razgraničenja te da lično smatra da, ako se države ne mogu dogovoriti koji će kriterij primijeniti, odmah predmet treba iznijeti pred Međunarodni sud pravde ili pred ad hoc arbitražu.
"Odgađanje rješavanja problema kontraproduktivno je i samo jača napetosti. Ali, dok granica nije tačno utvrđena, a i nakon toga, građanima s jedne i druge strane granice treba omogućiti da bez smetnji koriste svoju imovinu, da komuniciraju, da granicu nemaju kao mjesto razdvajanja, nego kao mjesto spajanja. Trgovanje, druženje, kulturna i svaka druga saradnja važne su komponente rješavanja spornih pitanja", zaključio je hrvatski predsjednik.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
