Regija
0

Srbija: U ponoć počinje izborna šutnja uoči nedjeljnih izbora na svim razinama

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
U četvrtak u ponoć u Srbiji počinje izborna šutnja uoči nedjeljnih izvanrednih parlamentarnih, pokrajinskih (vojvođanskih) i lokalnih izbora.

Republička izborna komisija (RIK) prihvatila je kandidaturu 22 izborne liste stranaka i koalicija za parlamentarne izbore, o kojima će odlučivati oko 6,7 miliona birača u Srbiji.

Unatoč velikom broju stranaka koje izlaze na parlamentarne izbore, tek nekoliko njih ima realne šanse da prijeđe izborni prag od pet posto (što se ne odnosi na stranke manjina, koje ulaze ovisno o udjelu u stanovništvu i broju glasova) i osvoji skupštinske mandate.

Prema najnovijem istraživanju Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID), koje je provedeno od 30. aprila do 4. maja na uzorku od 1488 ispitanika iz Srbije bez Kosova, najjača je Srpska radikalna stranka (SRS) haškog optuženika Vojislava Šešelja, za koju se izjasnilo između 1,4 i 1,55 miliona ispitanika.

Izbornoj listi "Za evropsku Srbiju", koju predvodi Demokratska stranka (DS) Borisa Tadića, na kojoj su i G17 Plus Mlađana Dinkića, Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenada Čanka, Sandžačka demokratska partija (SDP) Rasima Ljajića i Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića, svoj je glas dalo između 1,35 i 1,5 miliona ispitanika, javila je Hina.

Od ukupnog broja birača procjenjuje se da će svaki od ova dva najjača bloka dobiti između 32 i 34 posto glasova birača.

Prema riječima Đorđa Vukovića, programskog direktora CeSID-a, u odnosu na ranije istraživanje CeSID-a, koje je rađeno od 14. do 20. aprila, prije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom (EU), te Memoranduma o partnerstvu talijanskog "Fiata" i kragujevačke "Zastave", razlika između radikala i Tadićeve liste smanjena je na manje od sto tisuća glasova.

Kako govore rezultati CeSID-ova istraživanja, a slične rezultate dala su i ispitivanja drugih agencija, koalicija Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislava Koštunice i Nove Srbije (NS) Velimira Ilića ima naklonost između 450 i 500 hiljada glasova ispitanika (oko 10 posto), Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića između 270 i 330 hiljada (oko 7 posto), a koalicija Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivice Dačića, Partije ujedinjenih penzionera (PUPS) i Jedinstvene Srbije (JS) između 250 i 320 hiljada ispitanika (oko 6 posto), a pitanje je koje će manjinske stranke - osim sigurno mađarske koalicije - ući u parlament, ali se procjenjuje da bi manjine mogle osvojiti maksimalno deset mandata od ukupno 250 mjesta u Skupštini Srbije.

U predizbornoj kampanji Šešeljev zamjenik Tomislav Nikolić jasno se izjasnio da će nakon izbora o formiranju nove vlade razgovarati s Vojislavom Koštunicom, ne isključujući ni mogućnost da Koštunica ponovno bude premijer. Te nakane potvrdio je i Koštuničin koalicijski partner Velimir Ilić, dok se sam Koštunica prema radikalskoj ponudi nije odredio, ali je zato Tadića i njegove koalicijske partnere žestoko kritizirao zbog potpisivanja SSP-a, optužujući ih za izdaju i tvrdeći da su potpisom na taj sporazum "priznali lažnu državu Kosovo".

Za formiranje većine u parlamentu i nove vlade neophodno je 126 zastupnika, te je pitanje - ako SRS i koalicija DSS i NS zaista uđu u postizbornu koaliciju - komu će se prikloniti SPS s obzirom na to da su DS i LDP, a gotovo sigurno i manjine, unaprijed isključili svaku mogućnost postizbornog saveza s radikalima.

Niti Tadićev DS sa svojim koalicijskim partnerima, zajedno s LDP-om i manjinama, neće moći sam sastaviti vladu, te bi "jezičac na vagi" i u tom slučaju mogao biti SPS, čiji je lider Ivica Dačić u predizbornoj kampanji kao najpoželjnijeg postizbornog partnera isticao DSS i Vojislava Koštunicu, čiju je manjinsku vladu već jednom bio podržao (2004-2007).

Ako niti jedna grupacija ne uspije sastaviti skupštinsku većinu i novu vladu, ne treba isključiti mogućnost - kako to posljednjih dana ističu neki analitičari - da Srbija najesen ponovno ide na parlamentarne izbore.

Sociolog Srećko Mihailović, koji je vodio CeSID-ovo posljednje istraživanje, izjavio je u četvrtak da je glavna tema rascjepa u srbijanskom društvu, prije svega, odnos prema EU za koju se jasno zalažu DS, LDP i manjine, dok Koštuničini narodnjaci i radikali formalno jesu za evropske integracije, ali isključivo s "cijelom" Srbijom, odnosno Kosovom u njezinu sastavu.

"Postotak europejaca i umjerenih europejaca porastao je u posljednjih nekoliko sedmica s 30 na 41 posto, dok je postotak antieuropejaca i umjerenih europejaca opao s 47 na 31 posto", precizirao je Mihailović.

Osim u Srbiji, u nedjelju, 11. maja, glasat će se i na Kosovu, kao i u inozemstvu, a državljani Srbije koji žive u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u i Portugalu glasovat će dan ranije, u subotu, 10. maja.

Prognoze za pokrajinske i lokalne izbore su ovoga puta, s obzirom na to da se izbori održavaju na svim razinama, izostale, ali je procjena istraživača javnog mnijenja da će se rezultati parlamentarnih izbora odraziti i na lokalnoj razini.

Na lokalnim izborima glavna će se borba voditi između Šešeljeve radikalske i Tadićeve demokratske opcije, dok na pokrajinskim, u multinacionalnoj Vojvodini, veće šanse imaju manjinske liste. Lokalni izbori su i jedini na kojima su u nekoliko mjesta - primjerice, u Subotici - radikali i koalicija DSS-NS, Koštunice i Ilića, na izbore krenuli u predizbornoj koaliciji.

Liga socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, za razliku od parlamentarnih izbora, na lokalne i pokrajinske ne izlazi u koaliciji s Tadićevim DS-om, već samostalno, s obzirom na to da je i dosad na pokrajinskoj razini bila na vlasti, uz DS, mađarsku koaliciju i Pokret Snaga Srbije, odbjeglog srbijanskog tajkuna Bogoljuba Karića. Za razliku od pokrajinske vlasti, vlast u gradu Novom Sadu dosad je imala SRS, ali je dosadašnja gradonačelnica Maja Gojković nedavno napustila stranku i osnovala svoju građansku listu, s kojom izlazi na lokalne izbore.

Izbore će, kao i do sada, promatrati promatrači CeSID-a, OESS-a, te predstavnici Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope i ruske Dume.

Izborna šutnja, koja počinje u četvrtak u ponoć, trajat će do nedjelje u 20 sati, a prve preliminarne procjene rezultata izvanrednih parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora znat će se u nedjelju nakon 22,30 sati.