List navodi da banke na osnovu odobrenih kredita raspolažu i velikim brojem vrednijih pokretnosti, kao, na primjer, skuplje poljoprivredne mašine, mašine i oprema u firmama, kao i razne vrste vozila, ali i vrijednije slike i druga umjetnička djela.
Koliko je ovakvih zaloga teško je utvrditi, jer bankari nisu radi da sa takvim podacima izlaze u javnost. Ali, s vremena na vreme mogu se naći ponude o prodaji oduzetih nekretnina i pokretnosti, na sajtovima banaka i u štampi, piše list.
Prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije, do sada su banke odobrile 1,4 milijarde dinara kredita privredi i stanovništvu.
Firme su dužne bankama oko 10 milijardi eura u zemlji i oko 10,1 milijardu eura u inostranstvu, a građani trenutno koriste zajmove od oko četiri milijarde eura.
Više od polovine tog iznosa, oko 2,2 milijarde eura, otpada na stambene kredite, a najčešće obezbjeđenje koje banke zahtijevaju kod preduzeća kao i kod građana koji koriste stambene kredite jeste hipoteka.
List navodi da bankari nerado govore o prinudnoj naplati kredita, ali da zato ima banaka koje na svojim sajtovima, već skoro dvije godine, oglašavaju prodaju raznih nekretnina širom Srbije, od Bečeja do Babušnice, i to bezuspješno.
Naročito niko nije zainteresovan za nekretnine u unutrašnosti. Zbog toga bankari više vole da regularno naplaćuju svoje zajmove.
Situacija je nešto drugačija kada su u pitanju preduzetnici, mala i srednja preduzeća - kod njih je stepen prinudne naplate najviši, pišu "Novosti".
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
