{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Srbija obilježava 10 godina od intervencije NATO-a

F
24.3.2009. u 16:04
0
28
Srbija obilježava 10 godina od intervencije NATO-a
0
Srbija obilježava 10 godina od intervencije NATO-a
Foto: Reuters
U povodu obilježavanja desete godišnjice od početka zračnih udara NATO-a na tadašnju SR Jugoslaviju, srbijanska vlada u utorak je održala sjednicu na kojoj je premijer Mirko Cvetković kazao da nevine žrtve bombardiranja podsjećaju da Srbija ima obavezu boriti se odgovorno i civilizirano za svoje interese i da je zato opredijeljena za govor razuma i pravde, a ne za govor oružja.
U povodu godišnjice širom Srbije u utorak su organizirani komemorativni skupovi, nastava je u svim školama započela minutom šutnje za poginule, parlament nije radio, a tačno u podne oglasile su se sirene i crkvena zvona uz koje su građani minutom šutnje odali počast žrtvama bombardiranja.

Zračni udari NATO započeli su 24. marta 1999. godine oko osam sati navečer, a odluku o napadu dan ranije donio je tadašnji glavni tajnik NATO-a Javier Solana nakon što su propali pregovori u Rambouilletu i Parizu o rješavanju kosovske krize bez vojne intervencije i nakon što su jugoslavenske snage na Kosovu počinile brojne zločine nad kosovskim Albancima, od kojih je većina bila prisiljena pobjeći s Kosova.

U bombardiranjima, koja su trajala neprekidno 78 dana, po procjenama različitih izvora poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi, a ranjeno je njih oko 12.500. Iako su ciljevi bili prije svega vojni, teško su oštećeni infrastruktura, gospodarski objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće i spomenici kulture, a materijalna šteta procjenjuje se na oko 30 milijardi dolara.

Intervencija je nakon mnogih diplomatskih nastojanja završena 9. juna 1999., potpisivanjem Kumanovskog sporazuma, prema kojemu su se policijske i vojne snage tadašnje Jugoslavije povukle s Kosova na kojemu se rasporedilo 37.200 vojnika KFOR-a iz 36 zemalja. Njihova zadaća, prema Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, usvojenoj dan kasnije, bila je očuvati mir i osigurati povratak izbjeglica dok se ne postigne trajno rješenje.

Premijer Cvetković je istakao da je u bombardiranju Srbije u 2.300 zračnih napada uništeno 148 stambenih objekata, 62 mosta, oštećeno 300 škola, bolnica, zgrada državne uprave, 176 spomenika kulture, oštećena trećina elektroenergetskih kapaciteta zemlje te bombardirane dvije rafinerije.

"To bombardiranje izazvalo je dugoročne štetne posljedice za Srbiju, regiju i političke odnose u svijetu. Srbija ne može zaboraviti te tragične dane. Zbog budućnosti naše djece, nikada ne smijemo dopustiti da se tako nešto ponovi. Na to nas obavezuju žrtve, prošlost i budućnost", istaknuo je srbijanski premijer. Cvetković je podsjetio da je do intervencije NATO-a došlo bez odluke UN-a. Također je dodao da Srbija neće priznati nezavisnost Kosova, ali da je čvrsto opredijeljena da probleme oko Kosova rješava mirnim putem.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić kazao je u povodu 10. godišnjice NATO-ovog bombardiranja Srbije, u ponedjeljak na sjednici VS UN-a posvećenoj Kosovu, da je 24. marta prilika da se izvuku pouke kako srbijanska politika više nikada svoju zemlju i njene građane na bi uvukla u opasnost. Tadić je rekao da su Srbi prije deset godina kažnjeni bombama, a kosovski Albanci deset godina kasnije, uprkos protjerivanju Srba i paljenju njihovih kuća i crkava, nagrađeni time što je više od 50 zemalja priznalo nelegalno proglašenu nezavisnost Kosova.

U svojim komentarima povodom godišnjice, predstavnici više stranaka u Skupštini Srbije ocijenili su da bi za Srbiju bilo najbolje očuvati status vojne neutralnosti (utvrđen u decembru 2006.) te da je Partnerstvo za mir za sada dovoljan oblik saradnje s NATO-om, a bilo je i stajališta da Srbiji ni to nije potrebno, te da ona nikad ne bi smjela biti članica NATO-a niti bilo kojeg drugog saveza.

Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović na konferenciji za štampu ocijenio da je dužnost iskazati poštovanje prema žrtvama bombardiranja, ali da se ne smije šutjeti o uzrocima tog događaja.

"Ako želimo istinski poštivati nevine žrtve i iskazati poštivanje prema onima koji su branili ovu zemlju, onda ne možemo zanemariti činjenicu da je 24. marta 1999. bio posljedica vrlo neodgovorne politike, politike prepune zločina i grešaka koju je ova država vodila i od koje se ova država nije distancirala na adekvatan način", istakao je Jovanović. Po njegovim riječima, srbijanska vlast na pogrešan način obilježava 10. godišnjicu NATO-ovih bombardiranja jer, kako je rekao, obaveza je onih koji danas vode Srbiju učiniti je sretnijom, drugačijom i boljom, a "tako nešto je nemoguće kroz pogrešne i zlonamjerne interpretacije tragičnih događaja iz prošlosti".

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonje Biserko ocijenila je da će deseta obljetnica bombardiranja, čije se obilježavanje, kako je rekla, uvijek pretvori i u propagiranje protiv NATO saveza, učinkovito profitirati mnogi, kao što je to bilo i ranijih godina. Po njenim riječima, Srbija ni deset godina poslije bombardiranja, unatoč svoj propagandi da je Kosovo njezin dio, nije uradila ništa kako bi u realnosti pokazala da stvari stoje tako već je, naprotiv, radila sve da udalji građane Kosova od Srbije.

"To je rezultat nepromišljene politike i žrtvovanja zemlje i građanstva, zbog nečije nesposobnosti da se nosi s problemom. Čitava ta dekada je protekla u kreiranju nove realnosti na terenu, u skladu s kojom se očekivalo da će Srbija na Kosovu uspjeti razbiti NATO. Tada je međunarodna zajednica prvi put išla korak ispred i zaustavila haos, prije svega zbog širenja rata na makedonskom teritoriju", rekla je Biserko.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: