Ljubljanski Geoplin, koji osigurava 95 posto domaćih potreba za tim energentom i ima ugovor s ruskim Gazpromom, tvrdi da unatoč isključenju nekih industrijskih potrošača i racionalizaciji na koju poziva potrošače još uvijek osigurava 95 posto uobičajenih isporuka.
"Još nemamo službene informacije kad će ponovno početi isporuka ruskog plina, ali još uvijek osiguravamo stabilnu opskrbu i nijedan naš kupac ne dobiva smanjene količine", naveo je u srijedu Geoplin u priopćenju za javnost.
U isto vrijeme vodeći slovenski opskrbljivač plinom navodi da još uvijek u vezi sa sigurnošću opskrbe vlada "izvanredno stanje" s obzirom na neizvjesnost prognoza kada će ponovo početi isporuka ruskog zemnog plina plinovodom preko Ukrajine, a to je jedini pravac kojim u Sloveniju dolazi Gazpromov plin.
"Na osnovi postojećih informacija ne možemo najaviti kad će zemni plin iz Rusije ponovo doći plinovodom do Slovenije", naveo je Geoplin koji je domaće potrošače ponovno pozvao na racionalno ponašanje u potrošnji ovoga energenta.
Ruski plin u slovenskoj potrošnji čini 55 posto ukupne potrošnje. Trećina potreba za tim energentom osigurava se uvozom alžirskog plina preko Italije posredstvom talijanske kompanije ENI, a nešto dolazi i iz Austrije.
Uz to, prethodnih je dana Geoplin, kako bi ublažio neisporuku plina iz Rusije, osigurao dodatne transportne kapacitete, kako bi omogućio korištenje rezervi plina koje Slovenija ima u Austriji i Hrvatskoj. U skladištima u Baumgartenu i u blizini Ivanić-Grada Slovenija ima rezerve za jednomjesečnu potrošnju.
Slovenski energetski stručnjaci upozoravaju da je i ovogodišnja kriza s isporukom ruskog plina pokazala na potrebu "diverzifikacije" energetskih izvora, kako u pogledu država iz kojih energija uvozi, tako i u pogledu energenata.
Kako ističu domaći energetski stručnjaci, Slovenija do sada nije pretrpjela onoliku štetu koju su zbog ukrajinsko-ruske krize pretrpjele neke druge države, zahvaljujući nekim posebnim okolnostima.
Tako je, za razliku od prosjeka EU-a gdje je udio zemnog plina u ukupnoj energetskoj bilanci prosječno 25 posto, u slovenskoj bilanci zemni plin prisutan sa samo 14 posto. Unatoč politici podizanja udjela plina zbog njegove ekološke čistoće, to se sada pokazalo korisnim, isto kao i činjenica da se u cijeloj Sloveniji na plin grije 110.000 kućanstava, što je također znatno manje nego u drugim zemljama, budući da se u Sloveniji još uvijek za grijanje prostora dosta koristi loživo ulje i mazut koji se alternativno koriste i u industriji.
Slovenski ministar za gospodarstvo Matej Lahovnik ovih je dana pozvao na veću koordinaciju u EU oko energetske politike, te u pogledu novih transportnih putova za energiju, a mediji navode da je vlada zbog toga postala suzdržanija i u pogledu uključenja Slovenije u projekt Južnoga toka kojim bi se ruski plin mimo Ukrajine transportirao do Austrije, Slovenije i Italije. Taj bi projekt, ističu slovenski energetski stručnjaci, s jedne strane povećao sigurnost isporuke u slučaju novih ukrajinsko-ruskih sporova, ali bi s druge strane povećao ovisnost o ruskom plinu.
U Sloveniji energetičari i političari zadnjih dana zbog plinske krize sve više ističu da je stanje na energetskom području sve više dodatni razlog za gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom, a također su osnaženi i lobiji koji su za uključenje u neki od projekata gradnje terminala za tekući zemni plin "negdje na Jadranu", kako bi se stvorile dodatne zalihe tog energenta za slučaj nove krize.
Krugovi bliski vladi ističu međutim u vezi s tim da to nikako ne znači da je Slovenija promijenila negativno stajalište prema planovima Italije o gradnji takvih terminala blizu slovensko-talijanske granice ili u Tršćanskom zaljevu, a iz istog ekološkog razloga odbacuju ideju o gradnji takvog terminala u Kopru ili njegovoj okolici.
