Najavio je to ministar za razvoj i evropske poslove Mitja Gaspari, reagirajući na izvještaj Evropske komisije koja je slovenskoj vladi preporučila dodatne mjere za finansijsku stabilizaciju, kako bi mogla izvršiti preuzete obaveze po kojima bi svoj budžetski deficit od 5,5 posto do 2013. trebala smanjiti na manje od tri posto BDP-a i zaustaviti rast javnog duga, te se tako opet naći u okvirima maastrichtskih kriterija propisanih za članice euro-zone.
Kako je u članku u poslovnom dnevniku "Finance" ovih dana upozorio profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože Damijan, Slovenija je u zadnje tri godine udvostručila svoj javni dug te se tom "alarmantnom dinamikom" opasno približila zemljama poput Grčke, Irske i Portugala.
Najproblematičnije je, navodi Damjan, to što je vlada najveći dio novog zaduživanja usmjerila u tekuću potrošnju te u subvencioniranje tvrtki koje su u vrijeme krize radnike držale "na čekanju", a ne na restrukturiranje gospodarstva.
Ako Slovenija ne poduzme ozbiljne mjere finansijske stabilizacije, bit će joj potrebno dvadesetak godina da dug sa sadašnjih 43 posto BDP-a ponovo vrati na 21,9 posto, odnosno na nivo iz razdoblja prije krize, što bi se moglo pokazati kobnim jer na kamate za kredite već sada plaća dva posto svog BDP-a godišnje, tvrdi Damjan.
Slovenski mediji navode da će Slovenija, po preporukama Evropske komisije, nakon odbijanja penzione reforme morati pristupiti rigoroznijoj javnoj štednji jer su postali upitni ciljevi o brzoj smanjenju budžetskog deficita i javnog duga, a OECD je pad pnzione reforme prokomentirao prognozom da će iduća morati biti još rigoroznija.
Slovenski premijer Borut Pahor u utorak je izrazio zadovoljstvo što međunarodne bonitetne kuće nisu promijenile kreditni rejting Slovenije unatoč odbijanju novog penzionog zakona, ali izrazio zabrinutost da bi to moglo uslijediti na jesen.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
