{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Slovenija je već natopljena benzinom i lako se može zapaliti"

A
6.12.2012. u 09:23
8
37
"Slovenija je već natopljena benzinom i lako se može zapaliti"
8
"Slovenija je već natopljena benzinom i lako se može zapaliti"
Neredi u Sloveniji (Foto: AFP)
Val protesta zbog nezadovoljstva socijalnim, ekonomskim i političkim stanjem koji je posljednjih sedmica zahvatio Sloveniju podgrijao je priče o mogućem bankrotu Slovenije.
Protesti zbog najavljenih budžetskih rezova i reformi koje Vlada Slovenije mora da sprovede kako bi izbjegla bankrot doveli su do nasilja na ulicama te zemlje, a mnogi se pitaju da li će se u Sloveniji ponoviti "grčki scenarij".

Za agenciju Anadolija (AA) o krizi u Sloveniji govore poznati političari, novinari, kao i regionalni analitičari i politolozi koji iznimno dobro poznaju prilike te države.

Lars Christensen, svjetski poznati ekonomist, još ranije je Sloveniji prognozirao ozbiljne financijske teškoće.

Također, još u julu ove godine Radivoj Pregelj, analitičar Abanke Vipa, inače treće po veličini slovenske banke, upozorio je da bi Sloveniji do kraja godine moglo zatrebati između tri i tri i pol milijardi eura za dokapitalizaciju banaka.

Štaviše, slovenski premijer Janez Janša upozorio je na to da Slovenija može ići prema "grčkom" scenariju" ako se nastave ulični protesti s elementima nasilja. Tvrdio je da je Slovenija zbog krize već "natopljena benzinom", koji lako može zapaliti "svaka šibica".

Anketa koju je u septembru objavilo ljubljansko "Delo" pokazala je da Slovenci ne isključuju mogućnost da bi njihova država mogla bankrotirati, no tijesna većina smatra da će se iz sadašnjih financijskih teškoća izvući vlastitim snagama i bez međunarodne pomoći.

No, neki ekonomski pokazatelji ne daju mjesto pretjeranom optimizmu.

Stopa nezaposlenosti u Sloveniji je u trećem kvartalu iznosila 9,2 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 8,2 posto. Tako se broj nezaposlenih u istom razdoblju popeo na 94hiljade, što je 11 hiljada, odnosno skoro 14 posto više od prošle godine.

Manja je i štednja u bankama. Kako je ranije saopćio slovenski Zavod za statistiku, smanjuje se i iznos koji građani te zemlje mogu svakog mjeseca da "stave na stranu".

Poznati slovenskipolitičar i izvjestitelj Evropskog parlamenta zaBalkan Jelko Kacin tvrdi za agenciju Anadolija (AA) da protesti na slovenačkim ulicama imaju velikog potencijala, iako izgleda da su u velikoj disonanci s rezultatima proteklih izbora u toj zemlji. Podsjeća da je u Mariburu protestiralo između 8.000 i 10.000 ljudi, što je za slovenačke prilike ogroman broj.

"Novi predsjednik Borut Pahor je prototip političara protiv kojih ljudi protestiraju na ulicama. Slovenija je bila najrazvijenija u nekadašnjoj Jugoslaviji. Bila je u vrhu među zemljama koje su 2004. godine ušle u Evropsku uniju (EU). Sad je ta kriza toliko pogodila stanovništvo da je došlo do spoznaje da politička elita nije na nivou zadatka. Jednostavno, nije sposobna iskoristiti sve prednosti koje je Slovenija imala i zato se protestira protiv takve politike", tvrdi Kacin.

Dodaje da su protesti apostrofirali neke ljude iz slovenačkih političkih elita koji su sada vrlo nepoželjni. No, podvlači da protesti nisu organizirani protiv pojedinaca već političke elite u Sloveniji.

Prema riječima Kacina, talasanja u Sloveniji su otišla tako daleko da će sigurno donijeti konkretne promjene unutar političke elite.

"Nisam ubijeđen da će doći do promjene sistema, ali će sigurno doći do kadrovskih promjena. Demonstranti traže odlazak nekih nosilaca političkih funkcija", ističe on.

Kacin je podsjetio da su svi važni procesi na Balkanu započinjali u Sloveniji. Vjeruje da će se to desiti i sada, te da se slični događaji mogu očekivati i u drugim dijelovima Balkana.

Nadalje, podsjeća da je ovih dana usvojena reforma penzionog sistema gdje je, također, napravljen korak unatrag.

"Mi moramo otvoriti neka pitanja i napraviti neke reforme kao što su, na primjer, reforma tržišta rada. Tu prijete dva referenduma, to o Zakonu o slaboj banci i referendum o državnom holdingu u koji su namjeravali strpati sva preduzeća u javnom vlasništvu. Potonje je jako sporno jer se radi o pokušaju reprivatizacije nekih kompanija. Mislim da politička elita ne može reagirati drugačije nego da napravi nekoliko koraka unazad da bi došlo do kompromisa i da bi se zakoni popravili i izbjegli referendumi", ističe Kacin.

S druge strane, politolog i politički analitičar Davor Gjenero vjeruje da Slovenija neće doživjeti bankrot.

"Kriza u Sloveniji nije tako duboka kao što izgleda iz ovih pokazatelja koji se sada vide. Slovenija ima relativno zdravu privredu i samo jedan ozbiljan problem, a to je pitanje te nesretne, zloglasne Ljubljanske banke, odnosno Nove ljubljanske banke (NLB). Ona im stvara probleme i oni bi se mogli naći u situaciji da moraju tražiti pozajmicu iz Europskog stabilizacijskogfonda (EFSF). Kada bi se država mogla riješiti vlasništva nad Ljubljanskom bankom, oni bi bili relativno zdrava privreda koja se suočava s krizom", govori Gjenero za agenciju Anadolija.

Jelko Kacin ističe kako bi Slovenija mogla izbjeći grčki scenarij, ali da to traži rješenja na nivou Evropske unije.

"Tamo su mnoge odluke donesene prekasno. To su samo poluodluke. Zato politička kriza traje, te se produbljuje ekonomska i finansijska kriza. Slučaj Slovenije je dobra poruka šefovima država i vlada Evropske unije da se opamete i da djelima, a ne na riječima, dokazuju i pokažu da nije rješenje u zatezanju kaiša već na stvaranju mogućnosti za ekonomski razvoj", stava je Kacin.

Gjenero, pak, ukazuje da je BDP Slovenije još uvijek dvostruko veći od hrvatskog. Nezaposlenost u Sloveniji je skoro upola nezaposlenosti u Hrvatskoj.

"Njihovi pokazatelji su još uvijek relativno dobri, plaće su još uvijek relativno visoke. Oni su, doduše, dio krize vrlo vješto prebacili na države iz susjedstva. Naime, kada je propala građevinska industrija Slovenije, oni su lako otpustili i bez radnih dozvola ostavili radnike, useljenike. Oni su tako na Bosnu i Hercegovinu prebacili dio svoje krize jer su ti ljudi u Sloveniji ostali bez ikakvih socijalnih prava. I to je neko vrijeme bio amortizer koji je sprječavao da se ekonomska kriza osjeti u samom slovenskom društvu. Sada slovensko društvo već tri do četiri godine pada, ljudi se osjećaju deklasificiranima, nezadovoljni su djelovanjem vlasti, nezadovoljni su pravosuđem, uvjereni su da običan čovjek ne može zaštititi svoja prava", objašnjava Gjenero.

Za razliku od Kacina, Gjenero ističe da socijalni bunt u Sloveniji, koji realno postoji, nema veliki potencijal.

Kriza je izgovor za uspostavu privatne države

Ervin Hladnik Milharčič, ugledni slovenski novinar i publicist, vjeruje da posljednji događaji u Sloveniji nisu rezultat ekonomske, nego političke krize.

"Zašto su ljudi na ulicama? Zao jer imaju utisak da se u Sloveniji ponavlja mađarski model gdje se ekonomska kriza uzela kao izgovor za transformaciju demokratskog društva u nešto drugo. To drugo je da Slovenija postane privatna država stranaka na vlasti. To je razlog što su ljudi na ulicama. U premijeru Janši građani vide plan za privatizaciju države po stranačkom ključu", ocijenio je Hladnik Milharčič.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: