{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Slovenci ne znaju šta bi sa stupom na Triglavu

F
10.8.2009. u 20:06
0
7
Slovenci ne znaju šta bi sa stupom na Triglavu
0
Slovenci ne znaju šta bi sa stupom na Triglavu
Više od stotinu godina nakon što je župnik Jakob Aljaž u saradnji s lokalnim kovačem na vrh Triglava postavio cilindrični stup od pocinčanog željeza, ponovo se obnavljaju polemike o tome spada li on u muzej ili ne i što Triglav znači za duh slovenskog naroda.
Ljubitelji Triglava i slovenskih planina, njih oko 200, u subotu su na Triglavu održali protest protiv namjere ministarstva kulture i zavoda za zaštitu kulturnih spomenika da se "Aljažev toranj" do kraja ove godine premjesti u novoosnovani planinski muzej, a na vrhu Triglava postavi kopija.

Stručnjaci za zaštitu kulturnih spomenika tvrde da ga je načeo zub vremena iako je od postavljanja 1895. godine više puta obojen zaštitnim premazima i opremljen gromobranom.

Pravo stanje spomenika na kojemu je i slovenska narodna zastava u ponedjeljak je počelo ispitivati i državni stručno povjerenstvo, a njegov predsjednik Miloš Ekar tvrdi da nije u dobrom stanju i da su tokom decenija s njega odnošeni originalni predmeti, pa više nije ono što je bio.

Društvo prijatelja slovenskih planina prošlog je mjeseca protiv namjera da se Aljažev toranj premjesti u muzej protestovalo je i u kabinetu predsjednika Danila Tuerka koji im je poručio da je spomenik na vrhu Julijskih alpa "simbol slovenskog čovjeka", među ostalim i zato jer ga je tamo postavio "veliki Slovenac Jakob Aljaž".

I sam Tuerk kao ljubitelj penjanja po planinama protivi se ideji o skidanju tog simbola na koji su se Slovenci tako navikli i smatra da ideja o njegovu postavljanju u muzej "nije bila dobro promišljena".

Postavljanje neobičnog spomenika na vrh najviše gore blizu tromeđe s Austrijom i Italijom krajem prošlog stoljeća nije bilo nikakva šala nego ozbiljan domoljubni zadatak, jer su župnika iz mjesta Dovje gotovo pretekli austrijski planinari koji su namjeravali napraviti nešto slično, a sve se odvijalo u vremenima kad se i u gorama odvijala simbolična demarkacija između Talijana, Austrijanaca i Slovenaca.

Postaviti 1,90 metara visok željezni cilindar i ukopati ga u betonsku podlogu na takvoj visini nije bilo nimalo lako u vrijeme kad nije bilo helikoptera, a željezne konstrukcije smatrale su se vrhunskim i modernim elementom u prirodi.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: