Ljubitelji Triglava i slovenskih planina, njih oko 200, u subotu su na Triglavu održali protest protiv namjere ministarstva kulture i zavoda za zaštitu kulturnih spomenika da se "Aljažev toranj" do kraja ove godine premjesti u novoosnovani planinski muzej, a na vrhu Triglava postavi kopija.
Stručnjaci za zaštitu kulturnih spomenika tvrde da ga je načeo zub vremena iako je od postavljanja 1895. godine više puta obojen zaštitnim premazima i opremljen gromobranom.
Pravo stanje spomenika na kojemu je i slovenska narodna zastava u ponedjeljak je počelo ispitivati i državni stručno povjerenstvo, a njegov predsjednik Miloš Ekar tvrdi da nije u dobrom stanju i da su tokom decenija s njega odnošeni originalni predmeti, pa više nije ono što je bio.
Društvo prijatelja slovenskih planina prošlog je mjeseca protiv namjera da se Aljažev toranj premjesti u muzej protestovalo je i u kabinetu predsjednika Danila Tuerka koji im je poručio da je spomenik na vrhu Julijskih alpa "simbol slovenskog čovjeka", među ostalim i zato jer ga je tamo postavio "veliki Slovenac Jakob Aljaž".
I sam Tuerk kao ljubitelj penjanja po planinama protivi se ideji o skidanju tog simbola na koji su se Slovenci tako navikli i smatra da ideja o njegovu postavljanju u muzej "nije bila dobro promišljena".
Postavljanje neobičnog spomenika na vrh najviše gore blizu tromeđe s Austrijom i Italijom krajem prošlog stoljeća nije bilo nikakva šala nego ozbiljan domoljubni zadatak, jer su župnika iz mjesta Dovje gotovo pretekli austrijski planinari koji su namjeravali napraviti nešto slično, a sve se odvijalo u vremenima kad se i u gorama odvijala simbolična demarkacija između Talijana, Austrijanaca i Slovenaca.
Postaviti 1,90 metara visok željezni cilindar i ukopati ga u betonsku podlogu na takvoj visini nije bilo nimalo lako u vrijeme kad nije bilo helikoptera, a željezne konstrukcije smatrale su se vrhunskim i modernim elementom u prirodi.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
