{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Širom bivše Jugoslavije odata počast Titu

4.5.2012. u 16:45
109
83
Širom bivše Jugoslavije odata počast Titu
109
Prošlo je 32 godine od kada je na današnji dan preminuo nekadašnji doživotni predsjednik SFRJ Josip Broz Tito (4. maja 1980. godine) u bolnici u Ljubljani, a njegovoj sahrani u Beogradu je prisustvovalo više od 200 visokih državnih i političkih ličnosti iz svijeta. Na Titovom grobu u Kući cvijeća u Beogradu okupljaju se njegove pristalice iz svih krajeva bivše Jugoslavije.
Titovi poštovaoci nekadašnjem predsjedniku odaju počast polaganjem cvijeća i vijenaca ispred njegovih bisti širom bivše Jugoslavije, kao i u Kući cvijeća u Beogradu. Kuću cvijeća je jutros na otvaranju kapije posjetilo oko 600 ljudi, među kojima je ubjedljivo najviše bilo Slovenaca. U kući cvijeća očekuju da će do kraja dana biti nešto više od hiljadu posjetilaca, piše srbijanski list Blic.

Veliko interesovanje

Franko Pleško bio je vodič za grupu Slovenaca koji su jutros doputovali u Beograd i prvo što su obišli bila je Kuća cvijeća. "Pošli smo iz Nove Gorice sa punim autobusom. Među nama ima i učesnika NOB-a koji su oslobađali Beograd. Veliko je interesovanje za ove ture. Bili smo i u Jajcu, Kumrovcu, već sutra idemo u Kragujevac da položimo vijence u Šumaricama", ispričao je Pleško.

Tito se na čelu Jugoslavije nalazio punih 35 godina i imao je nesumnjivo veliki ugled u svijetu, a bio je i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj. U unutrašnjoj politici ostavio je ustrojstvo koje se se na kraju pokazalo kao neodrživo - Ustav iz 1974. godine, a specifičan sistem konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nerješiv problem kada se raspao Savez komunista Jugoslavije.



Učesnik i Prvog svjetskog rata

Rođen je Kumrovcu, u hrvatskom Zagorju 1892. godine, u mješovitoj hrvatsko slovenačkoj porodici, a kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915. godine, pa je izvjesno vrijeme bio zarobljenik, a u njegovim zvaničnim biografijama navođeno je da je učestvovao i u Oktobarskoj revoluciji. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića.

Radio je 1936-1937. u Kominterni u Moskvi, u vrijeme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: