{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Široka autonomija Vojvodine bez državnosti

F
6.11.2009. u 08:36
0
23
Široka autonomija Vojvodine bez državnosti
0
Široka autonomija Vojvodine bez državnosti
Srbijanska vlada prihvatila je u četvrtak prijedlog zakona o utvrđivanju nadležnosti Autonomne Pokrajine Vojvodine kojim se predviđa njena široka autonomija, ali bez elemenata državnosti, priopćeno je iz ureda vlade za saradnju s medijima.
Kako se navodi, tim se zakonskim prijedlogom nadležnosti te pokrajine usklađuju s ustavnim rješenjima, dosljedno se provodi proces decentralizacije i koncept široke pokrajinske autonomije bez elemenata državnosti.

Pošto ga je prihvatila vlada, zakon bi trebao biti poslan na očitovanje zastupnicima u srbijanskom parlamentu.

Mediji u četvrtak prenose da je vojvođansko izvršno vijeće prihvatilo zaključak o pravno-tehničkom usklađivanju pokrajinskog statuta i zakona o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine. Statut će, dodaje se, u subotu ponovno biti pred zastupnicima vojvođanskog parlamenta, kako bi se uskladio sa zakonom o nadležnostima.

Predsjednik izvršnog vijeća Bojan Pajtić rekao je da će se usklađivanjem tih dva akta i prihvaćanjem u srbijanskoj skupštini stvoriti uvjeti da pokrajina preuzme više od 130 novih nadležnosti.

Po Pajtićevim riječima, više od godinu dana odolijevalo se pritiscima da se obave korjenite statutarne promjene, pri čemu nije prihvaćeno brisanje mnogih ustanova koje su u javnosti proglašavane prijepornim, a važne su za bolji život Vojvođana.

Prijedlog statuta u vojvođanskoj skupštini prihvaćen je 15. oktobra 2008., kad je za njega glasalo 89 zastupnika vladajuće koalicije predvođene Demokratskom strankom Borisa Tadića. Protiv statuta glasao je 21 zastupnik Srpske radikalne stranke te Demokratske stranke Srbije bivšeg premijera Vojislava Koštunice, koji su prijedlog doživjeli kao početak stvaranja neovisne vojvođanske države.

Statut je proteklih sedmica privukao veliku pažnju u srpskoj stručnoj i političkoj javnosti, kao i početkom ove godine kad se njegovu donošenju u srbijanskom parlamentu usprotivila i Srpska pravoslavna crkva (SPC).

SPC je u tom povodu u početku februara predsjedniku i premijeru Srbije Borisu Tadiću i Mirku Cvetkoviću te predsjednici parlamenta Slavici Đukić-Dejanović uputio pismo u kojem se izražava zabrinutost zbog prihvaćanja vojvođanskog statuta, ocijenivši da se njime Vojvodini "dodjeljuju određeni oblici državnosti".

Protivnici vojvođanskog statuta svoje su stajalište objašnjavali tvrdnjama da se njime izlazi iz ustavnog okvira te da se Vojvodini daju ovlasti federalne jedinice. To vide u prijedlogu da Vojvodina dobije glavni grad, vladu umjesto izvršnog vijeća te mogućnost da otvori svoje predstavništvo u Bruxellesu i osnuje vojvođansku akademiju nauka i umjetnosti.

Zagovornici statuta naglašavali su da taj dokument ni u jednom dijelu ne izlazi iz ustavnog okvira te da sve mogućnosti koje u njemu stoje proizlaze iz srbijanskog ustava.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: