Šarinić je u Društvu sveučilišnih nastavnika održao predavanje pod nazivom "Okolnosti rađanja samostalne hrvatske države - uspomene i razmišljanja", a povodom godišnjice međunarodnog priznanja RH na kojem je uglavnom govorio o pitanju BiH.
Prema njegovim riječima, Tuđman je, kao povjesničar, BiH smatrao "geopolitičkim apsurdom", stvorenim "prema granicama turskih osvajanja iz 15. stoljeća", ali je u politici, s vremenom, bivao sve pragmatičniji.
Kako je Milošević pristajao na cjelovitu BiH samo unutar Jugoslavije, Tuđman je, tvrdi Šarinić, na sastanku s tadašnjim njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom u srpnju 1991. iznio stajalište da treba "uz pomoć Europske zajednice i SAD-a privoliti Srbiju na podjelu BiH uz stvaranje manje muslimanske države".
Prema Šariniću, o podjeli Bosne tada nije bilo jedinstvenog stava niti među Muslimanima, pa je, kako stoji u njegovoj zabilješci od 14. rujna 1993., na sastanku u Ženevi, Alija Izetbegović dao do znanja da se "ne bi protivio pripajanju Herceg Bosne Hrvatskoj".
No, Tuđman je tada bio odlučan da je "naš prvi prioritet cjelovita BiH", kazao je Šarinić.
Prije toga, u januaru 1992., Tuđman se sastao s američkim državnim sekretarom Warrenom Zimmermanom koji mu je, raspravljajući o bosanskom problemu, kazao da je SAD imao "vrlo gorka iskustva s islamskim fundamentalizmom", te da podjela BiH ne dolazi u obzir.
"Tko ima u vidu podjelu, neka ne računa na našu podršku", prenosi Šarinić Zimmermanove riječi.
Nakon toga je, tvrdi Šarinić, Tuđman je u znatnoj mjeri korigirao svoja stajališta o BiH.
Kao konstantu u potpori cjelovite Bosne i Hercegovine naveo je poziciju Katoličke crkve, pa je tako prisutnima pročitao pismo nadbiskupa vrhbosanskog, kardinala Vinka Puljića, od 18. jula 1992., u kojem on obavještava Tuđmana da će na predstojećem referendumu pozvati Hrvate da glasuju za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Puljić je tada istaknuo da bosanske Hrvate i Muslimane povezuje "prirodna upućenost na Zapad", te da je "očuvanje BiH ne samo u interesu Hrvata već i moralna obveza prema Muslimanima".
Kao krunu svog političkog djelovanja, Šarinić navodi potpisivanje preuzimanja teritorija istočne Slavonije od okupatora 15. januara1998.
