Bošnjaci u Albaniji
0

"Sanjamo da vidimo Sarajevo"

FENA
Bošnjaka u Albaniji ima oko 10.000, ali se o njima vrlo malo zna. Prije oko 130 godina su iz Bosne i Hercegovine krenuli ka Turskoj, zaustavili se u Draču, tu i ostali a sačuvali su i jezik i kulturu, izvještava dopisnik Radija Deutsche Welle.

Ne mireći se sa austrougarskom aneksijom, grupa Bošnjaka iz Mostara, Sarajeva i Počitelja brodom je prije više od 130 godina krenula ka Turskoj. Usput ih je zadesilo nevrijeme, pa su jedva pristali na nepoznatu obalu. Pitali su je li ovo Turska, da ovo je Turska, odgovoreno im je, pa su tu, u Draču, stali i trajno ostali. Osim u Draču, Bošnjaka ima i u Firi na jugu Albanije, nedaleko od Valone, Kavaji, Tirani i još nekim gradovima.

U Draču, luci i velikom turističkom centru, i okolnim naseljima Šijak, Kodžaz i Borak danas živi oko 10.000 Bošnjaka. Kao i ostali građani Albanije prošli su epohu Envera Hodže, kada ni strani radioprogram nisu smjeli slušati.

Dobio ime po Džajiću

Ipak, ljubav prema Bosni tjerala je Bošnjake poput Ramize Bači, bivše Bačić, koja je sad duboko zagazila u osmu deceniju života, da kradom sluša radio Titograd, Beograd i Sarajevo.

"Najljepše su pjesme bile iz Sarajeva, tako smo naučile mnoge slušajući ih kradom." U njenoj kući, u Šijaku, sluša se samo bosanska muzika.

Tajno slušanje radiostanica bivše Jugoslavije i uspjesi u sportu odražavali su se na razne načine. Draganu Cigiću je njegov otac Muhamed dao ime po nogometašu Draganu Džajiću.

"Moj otac je navijao za toga Dragana Džajića i dao mi je ime po njemu," kaže Cigić, koji već nekoliko godina radi u Italiji.

Bošnjaci su u Albaniji do 1948. sklapali brakove isključivo iz Bosne ili međusobno. Zbog političke krize s Jugoslavijom zatvara se granica i tada počinje njihovo miješanje s Albancima. U kuće im dolaze Albanke koje sada, poput Lindite Četa iz sela Borak udatu za Bošnjaka Cigića, govore bosanski.

"Nisam znala nijednu njihovu riječ. S vremenom sam naučila jezik, i veoma sam ponosna što sam se udala za Bošnjaka. Kultura i mentalitet su drugačiji. Bošnjaci mnogo više vode računa o ženama od naših Albanaca", kaže Lindita.

Bošnjaci u Albaniji dobro žive

Da se ne izgubi identitet i da djeca ne zaborave svoje pretke, od prošle školske godine u selo Borak vlasti iz Sarajeva poslale su Nurka Delalića da ovdašnje osnovce podučava bosanski jezik. Kako Delalić ne zna albanski, a većina učenika ne zna bosanski, Amir Cigić, Linditin sin i učenik trećeg razreda, služi mu kao prevodilac.

"Bosanski sam naučio od moga djeda, a kada odrastem i završim srednju školu, volio bih otići u Sarajevo da učim i poslije postanem nastavnik bosanskog jezika u Borku. Najveća želja nas u razredu je da idemo u Bosnu i vidimo Sarajevo."

Po riječima Amirovog djeda Murata, Bošnjaci u Albaniji dobro žive sa susjedima Albancima.

"Živimo komšijski, a ni za vrijeme Envera Hodže nije bilo razlike. Donedavno se u ostalim krajevima zemlje malo znalo o Bošnjacima. Jer Bošnjaci zvanično nisu priznati kao nacionalna manjina. Nisu politički organizovani iako imaju brojne intelektualace - profesore, sportiste, ambasadore, poslovne ljude i umetnike", kazao je djed.

“Majci Bosni” posvećeno na desetke pjesama

Orion Balić, novinar urednik na prestižnoj ALSAT televiziji u Tirani, snimio je jednosatnu reportažu o Bošnjacima koja je reprizirana nekoliko puta.

"Snimio sam emisiju na osnovu koje je širi auditorij, ne samo u Albaniji, saznao da ovdje žive i Bošnjaci koji imaju svoju kulturu i svoje običaje", kaže Balić koji pomalo govori bosanski, a ima želju da ga nauči. Djed mu je, kaže, ovdje došao iz Plava u Crnoj Gori.

A kako sebe doživljavaju Bošnjaci u Albaniji, možda najbolje može potvrditi Fatmir Bači, sin majke Ramize, jedan od najboljih pjesnika u Albaniji.

"Ponosan sam što sam Bosanac, a rođen i odrastao u Albaniji. Ponosan sam što u meni ima onoga najljepšeg što posjeduju ova dva naroda," kaže Bači koji je "majci Bosni" posvetio desetke pjesama.

Naselje Borak nedavno je posjetio i Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Obećao je da će se založiti za liberalizaciju viza Bošnjacima koji žele da otputuju u Bosnu, kao i za otvaranje ambasade u Tirani gdje samo BiH, od bivših jugoslavenskih republika, nema svoje predstavništvo.