"Ja sam optimist, ne vidim problema jer je Evropska unija u prošlosti riješila puno teže probleme, teže izazove pred kojima se našla pa će tako i ovaj", izjavio je Sanader po dolasku na sastanak čelnika Evropske narodne stranke (ENP), koji su se okupili u Bruxellesu na sastanku uoči samita EU-a.
"Ono što je meni bitno jest da Hrvatska završi svoje pregovore i da Evropska unija istodobno traži rješenje zajedno s Irskom, da se ta dva procesa odvijaju paralelno", rekao je premijer Sanader.
Za Hrvatsku je prihvatljivo svako rješenje unutar EU-a o institucionalnim pitanjima koje bi se postiglo do ulaska Hrvatske u Uniju, istaknuo je hrvatski premijer, odgovarajući na upit bi li za Hrvatsku bilo prihvatljivo da se pitanje Lisabonskog ugovora riješi do izbora za Evropski parlament u junu sljedeće godine.
Sanader je najavio da će se na sastanku čelnika EPP-a razgovarati o Hrvatskoj i da o tome očekuje zajedničku izjavu.
"Naravno da ću to staviti na dnevni red. Jučer sam iz Londona telefonski razgovarao s predsjednikom EPP-a Wilfriedom Martensom i predložio mu da se danas razgovara o Hrvatskoj. Sinoć je predsjedništvo stranke to zaključilo tako da će Hrvatska biti na dnevnom redu i očekujemo da se na sastanku donese neka izjava", rekao je Sanader, javila je Hina.
Na sastanku ENP-a očekuje se 11 premijera ili predsjednika zemalja članica, nekoliko ministara i članova vlade, oporbeni čelnici te predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering.
Poput evropskih narodnjaka, uoči samita EU-a sastaju se i čelnici drugih velikih političkih skupina zastupljenih u Europskom parlamentu - socijalisti i liberali.
Iz Hrvatske narodne stranke najavljeno je da će na sastanku liberala (ELDR) sudjelovati potpredsjednica te stranke i čelnica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić.
Čelnici zemalja članica Evropske unije okupit će se u četvrtak i petak na dvodnevnom samitu u Bruxellesu na kojem će jedna od glavnih tema biti irsko odbacivanje Lisabonskog ugovora i traženje odgovora na nastalu situaciju.
Irsko odbacivanje Lisabonskog ugovora na referendumu ugrozilo je dogovoreni kalendar prema kojem je taj reformski ugovor trebao stupiti na snagu 1. januara sljedeće godine.
Lisabonski ugovor treba zamijeniti sadašnji Ugovor iz Nice, koji uređuje odnose 27 zemalja članica. On predviđa uvođenje dužnosti predsjednika Europskog vijeća umjesto dosadašnjeg rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva, dužnost visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost s većim ovlastima i pravom diplomatskom službom, de facto ministra vanjskih poslova, koji bi ujedno bio i
potpredsjednik Europske komisije, novi sustav glasovanja dvostrukom većinom i veću ulogu za nacionalne i za Evropski parlament.
Evropski dužnosnici ističu da proces proširenja i ulazak Hrvatske u EU neće biti usporen unatoč poteškoćama s ratifikacijom Lisabonskog ugovora.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
