To je ministarsvo priopćilo da bi takav "opći dogovor" s jedne strane morao odrediti "uvjete za razrješenje graničnog pitanja, uključivo i vremenski okvir", a s druge strane omogućio bi deblokadu hrvatskih pristupnih poglavlja u pregovorima s Europskom unijom, i to onih prema kojima je Slovenija suzdržana zbog navodna prejudiciranja granice.
U posebnoj izjavi za javnost ministarstvo je objasnilo stajalište Ljubljane o Rehnovu prijedlogu da obje države potpišu zajedničku izjavu kako nijedan akt koji su donijele nakon osamostaljenja 1991. ne prejudicira državnu granicu.
Pojavile su se "različita tumačenja" o tome je li Slovenija spremna potpisati takvu "moguću" zajedničku izjavu, dodalo je ministarstvo.
"Slovenija, dakle, prihvaća proces koji je predložila Europska komisija u cjelini, a ne samo djelomično", navelo je u izjavi ministarstvo koje dodaje da je u zadnje vrijeme više puta izjavila da je u cijelosti privržena procesu koji bi pridonio što bržem općem
dogovoru.
U priopćenju objavljenu na internetskim stranicama slovenske vlade podsjeća se da je ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar već u utorak na večer, nakon sastanka s povjerenikom Rehnom i hrvatskim ministrom Jandrokovićem, ocijenio da sama izjava ne bi bila dostatna za deblokiranje hrvatskih pristupnih pregovora.
Ljubljana drži da ih treba deblokirati kad se "promijene okolnosti" koje su izazvale blokadu i kad se postigne "širi dogovor" o načinu i vremenu u kojemu će se rješavati granično pitanje, naglasio je Žbogar u utorak nakon sastanka s Jandrokovićem i Rehnom.
Na trojnom sastanku povjerenika za proširenje EU-a Ollija Rehna i ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije u utorak se razgovaralo o mogućnosti potpisivanja zajedničke izjave kojom bi se potvrdilo da nijedan dokument nastao nakon osamostaljenja dviju država ne prejudicira graničnu crtu između njih.
