Rasim Ljajić: Nema ljubavi i bratstva i jedinstva, ali treba više saradnje u regiji
Evropska unija ostaje zajednica koja predstavlja najbolji interes zemalja regije, poručio je Ljajić i dodao kako je deplasirano praviti neke druge saveze.
"Priča o Jugosferi, priča o političkoj reinkarnaciji nečega što bi moglo da asocira na bivšu državu je štetno i treba bežati od te priče. Automatski se tako gube efekti i ciljevi koje treba da postignemo. Mi treba da se fokusiramo na sve oblike ekonomske saradnje, posebno sa državama regije. To je interes svake zemlje pojedinačno. Suviše smo mala tržišta, suviše su nam privrede slabe, nekonkurentne da izdrže oštru konkurenciju, utakmicu sa mnogo većim igračima nego što smo svi mi. Prema tome, sa politikom i bez nje privrednici će nalaziti načine da međusobno sarađuju, to je način njihovog opstanka. Uloga država bi trebala biti da stvaraju pravni okvir i političku stabilnost da se to dogodi", komentirao je Ljajić.
Država, nastavlja on, treba da pomogne ono što je prirodna zakonitost, a to je slobodan protok ljudi, roba i kapitala.
''Nema više ljubavi, bratstva i jedinstva, Kozaračkog kola... Sa tim definitivno treba da raščistimo. Ali, treba i mora da bude veće ekonomske saradnje, trgovine, više zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Radi se, ipak, o sličnom mentalitetu, geografskoj blizini, komplementarnim privredama, istom ili sličnom jeziku. To su prednosti koje treba iskoristiti i staviti u funkciju ekonomskog oporavka svake od zemalja pojedinačno."
Na pitanje novinara Anadolije da li ovaj dio svijeta može ostati izoliran od ostatka Evrope zbog sve većeg otpora širenju EU unutar same Unije, Ljajić je odgovorio kako bi bilo rizično, štetno i dugoročno neodrživo ''da svaka zemlja pojedinačno ostane izolovano ostrvo''.
"Činjenica jeste da postoji zamor u proširenju, činjenica jeste da se EU bavi praktično rešavanjem problema i u eruozoni, borbom protiv ekonomske krize, bavi se problemom svojih članica koje se nalaze u velikim finansijskim i ekonomski poteškoćama. Trećina budžeta EU za period 2014-2020 jeste namenjena tim ekonomski nerazvijenim državama, članicama s ciljem ekonomskog uravnoteženja. To je, između ostalog, najbolji argument za one koji se protive ulasku zemalja u EU i svim euroskepticima."
Nakon što je postalo izvjesno da će pristupni pregovori Srbije sa EU da počnu u januaru, Ljajić ističe da Srbija po prvi put bilježi rast onih koji podržavaju ulazak Srbije u EU. Sa tek 40 posto podrške ulasku Srbije u EU prije samo tri mjeseca, broj građana Srbije koji žele da njihova država bude dio elitnog kluba evropskih zemalja porastao je na 56 posto.
"U tom pogledu jasno je da imamo jedna zamajac, vetar u njedra za nastavak evropskih aspiracija. Sasvim sigurno da će početak pregovora sa EU označiti istovremeno početak suštinskih reformi u Srbiji i da priča o reformama neće biti mrtvo slovo na papiru, jer proces pridruživanja EU jeste zapravo i proces harmonizacije celokupnog zakonodavstva i ne samo zakonodavstva, već i praktične primene donesenih zakona. Ja u tome vidim i najveći značaj ovog početka pregovora. Prema tome, ovo je jedan katalizator suštinskih promena i modernizacije Srbije. Nama je sada jako bitno da se što pre odredi šef pregovaračkog tima. Verujem da će to, također, biti urađeno do kraja meseca, da će se formirati timovi i grupe koji ovaj proces mogu da učine efikasnijim bržim i uspešnijim", ocijenio je potpredsjednik Vlade Srbije.
Upozorio je, međutim, da brzog proširenja EU neće biti i da nema prečice na ovom putu. Neće se, kaže, dogoditi da države zapadnog Balkana postanu članice EU samo iz političkih razloga, kao što se to dešavalo ranije u nekim dijelovima Evrope. Zemlje regije će morati ispuniti sve tražene kriterije.
''Nama predstoji proces dugih pregovora usaglašavanja, ali to je u interesu svake od zemalja pojedinačno. Mi na tom putu treba da međusobno sarađujemo. Po prvi put sve zemlje ove regije imaju isti spoljnopolitički cilj - da se nađu u EU. Uspeh svake zemlje u regiji rebao da znači podstrek za one druge zemlje. Mi naprosto nemamo drugu alternativu'', naglašava Ljajić.
Vjeruje da će od suštinskih reformi u Srbiji koristi imati i susjedna Bosna i Hercegovina, pogotovo zbog poznate bliske prošlosti. Prema njegovim riječima, napredak bilo koje zemlje predstavlja doprinos ukupnoj regionalnoj stabilnosti.
"Jedna od oblasti u ovim pregovorima, a imamo 35 oblasti i poglavlja u pregovorima, tiče se i regionalne saradnje. Prema tome, mi ne možemo sa našim antagonizmima, sa našim problemima, sa našim navikama da budemo dio evropske porodice. To važi za svaku zemlju ove regije. Prema tome, mi prošlost ne možemo da izbrišemo, ona je takva kakva jeste, ali sasvim sigurno moramo međusobno da sarađujemo pre svega na ekonomskom planu, i ja uvek stavljam naglasak na to", naglasio je Ljajić i dodao:
''Ekonomska saradnja će stvarati preduvjete i za bolje političke odnose među državama bivše Jugoslavije. Ovaj proces unutrašnje modernizacije sigurno znači dodatni dopirnos i procesu pomirenja koji neće biti lak i brz. Ali, sasvim sigurno to je doprinos ukupnoj političkoj stabilnosti na Balkanu. Konačno moramo da pošaljemo vrlo jasnu poruku da Balkan nije više destinacija za konflikte već nove investicije."
Bolji položaj Bošnjaka
Položaj manjinskih zajednica, pa i Bošnjaka u Srbiji, govori nadalje Ljajić, stalno je unaprjeđivan od 2000. godine na ovamo.
"Unapređuje se korpus individualnih i kolektivnih prava. Ono što je sada poteškoća za sve, bili većina ili manjina, to su ekonomska kriza, nezaposlenost, pad životnog standarda, siromaštvo... To su zajednički problemi svih koji u ovoj zemlji žive. Na svu sreću sve je manje etničkih problema. Ne kažem da je stalno idealno, uvek postoji prostor za poboljšanje tog položaja. Ali su ključni bez ikakve sumnje problemi velike nezaposlenosti i siromaštva. Sa tim se suočavaju sve zajednice u Srbiji", istakao je Ljajić.
Srbija želi jednog velikog investitora iz Turske
Srbija, kazao je Ljajić, će nastojati da u narednom periodu dovede jednog jakog investitora iz Turske i da se poveća obim robne razmjene između dviju zemalja. Turci, kako priznaje Rasim Ljajić, najveći interes pokazuju za energetiku i građevinski sektor.
"Pregovaramo sa nekoliko turskih kompanija. Mi pokušavamo da dovedemo jednu veću tursku investiciju koja bi bila najbolja preporuka i ulaznica za druge turske investitore i ulagače. Permanentno razgovaramo, postoji stalni interes, ali još uvijek nemamo konkretizacije tih većih turskih investicija. Daleko smo od toga da kažemo da je posao blizu kraja. Mi imamo sada relativno mali obim turskih investicija u Srbiji. Te investicije se milijardama mjere u Bugarskoj i Rumuniji. Ovdje imamo 95 miliona evra, što je čista simbolika imajući u vidu potencijale jedne i druge zemlje. Imamo robnu razmjenu koja je oko 650 miliona evra. To je nivo robne razmjene Srbije sa Makedonijom! Vidite kakve su tu proporcije i ne možemo biti zadovoljni obimom ekonomske saradnje. Cilj je robnu razmenu za godinu da povećamo na milijardu", zaključio je u intervjuu za agenciju Anadolija potpredsjednik Vlade Srbije i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić.
