Predstava se bavi pitanjem viznog režima između Kosova i Bosne i Hercegovine i dio je šireg projekta civilnog društva Bosne i Hercegovine, Kosova i Srbije na podizanju svesti o postojanju tog problema. Komad je urađen u produkciji udruženja "Art Hub" Centra za istraživanje i podsticanje izvođačkih umjetnosti Sarajevo uz finansijsku podršku Fonda za otvoreno društvo BiH. Glavne uloge u predstavi tumače Alban Ukaj, Jelena Kordić-Kuret, Armend Smajli, Adriana Matoshi i Jusuf Brkić, a u autorskom timu su Đerđ Prevazi iz Tirane, Srđan Ćešić iz Beograda, Damir Imamović, Lejla Hodžić i Dino Mustafić iz Sarajeva.
Na konferenciji za novinare pred večerašnu premijeru, Agim Soppi generalni direktor Nacionalnog pozorišta Kosova je izjavio da predstava tretira zajednički problem dva naroda, Albanaca i Bošnjaka, koji su možda i najveće žrtve raspada bivše Jugoslavije.
“Nepravedno smo zaostali, kao geto, izolovani od civilizovanog sveta i Evrope kojoj pripadamo. Nepravedno, zbog naših loših političkih elita, delimo strašnu zajedničku sudbinu i ovo je jako aktuelna tema koja zabrinjava obe strane”, kazao je Soppi.
Bosansko-hercegovački reditelj, Dino Mustafić je podsjetio da je prištinskoj premijeri prethodila sarajevska, te da je za april planirana i beogradska premijera predstave “Tuđe srce ili Pozorišni traktat o granici”, kakao bi se zaokružio trougao odgovornih za postojeći vizni režim između Kosova i BiH. Mustafić je kazao da nije riječ samo o birokratskom i političkom pitanju, već je pitanje elementarnih ljudskih prava i sloboda.
“Zato što gdje god se podižu granice, barijere i gdje se nameće komplikovana administracija postoji suspenzija slobode i demokratije, nemogućnost da se viđamo, komuniciramo, što je naše elementarno pravo. Taj proces dobijanja viza je užasno komlikovan, traje 15 dana, krajnje je ponižavajući”, naglasio je Mustafić.
Građanima BIH je, kako je istakao, lakše dobiti američku nego kosovsku vizu, tako da su građani dvije zemlje danas udaljeniji nego što su ikada bili. Prema njegovim riječima, "ratovi devedesetih na našim prostorima su se i vodili kako bi se narodi udaljili i sada se vizama još i zacementiralo."
“Mislim da je pravi skandal da su Kosovari jedini narod na Balkanu kojima trebaju vize za Evropu. Nažalost, to je nastavak izolacije i rekao bih aparhejda prema kosovskim Albancima. Ova predstava ne govori samo o vizama između naših zemalja, nego i o odnosu Evrope prema nama”, kazao je.
Biljana Srebljanović, dramaturg iz Beograda je navela da ona može da putuje i u BIH i na Kosovo, te da je to bizarna situacija kada se zna da se sve to dešava zbog Srbije. Iako pripada, kako kaže, onoj struji koja smatra da je Kosovo nezavisna država pitala se šta se na ovu temu može umjetnički uraditi. Ipak, nakon okupljanja umjetničke ekipe, nedjelju dana druženja i razgovora, došlo se do pozorišnog materijala.
“Odjednom se stvorio nekakv tekst i nekakav predložak za ovu predstavu koji je u dramskom smislu ono što mene i jedino zanima, a to je neke velike historijske okolnosti i važne društvene i političke teme, ali prelomljene kroz sudbine konkretnih ljudi”, navela je Srebljanović.
Kosovski glumac, koji već 16 godina živi i radi u Sarajevu, Alban Ukaj je kazao da je za njega ponižavajuće što građani Kosova i BIH moraju da putuju sa vizama. Po njemu ova predstava je više za publiku u Sarajevu i Beogradu, ali je isto važno da i publika u Prištini vidi "šta mi umjetnici mislimo o toj temi."
“Shvatio sam koliko je malo vremena potrebno, manje od mjesec dana, koliko je malo potrebno čovjeku otvorenog uma, koji nema problem sa nacionalizmom da se zavolimo”, kazao je Ukaj.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
