{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Preminuo hrvatski komediograf Fadil Hadžić

F
3.1.2011. u 14:15
0
2
Preminuo hrvatski komediograf Fadil Hadžić
0
Preminuo hrvatski komediograf Fadil Hadžić
Foto: Fadil Hadžić
Fadil Hadžić, jedan od najizvođenijih hrvatskih komediografa, svestrani kulturni radnik, filmski redatelj i scenarist, novinar i slikar, preminuo je iznenada noćas u 89. godini u Zagrebu, javilo je danas Satiričko kazalište "Kerempuh", čiji je bio utemeljitelj i dugogodišnji umjetnički direktor.
Umjetnik širokog spektra zanimanja, slikar po akademskom obrazovanju, urednik u novinama i časopisima (VUS, Vjesnik, Telegram, Kerempuh, Oko), Fadil Hadžić (1922., Bileća, BiH) je tokom cijele karijere najviše bio vezan uz pozorište.

Godine 1950. osniva i vodi Kerempuhovo vedro pozorište, od 1951. preimenovano u Gradsko pozorište Komedija, početkom pedesetih osniva i vodi "Duga-film", prvo poduzeće za proizvodnju crtanih filmova u Hrvatskoj, a od 1952. je direktor "Zora-filma".

Bio je jedan od utemeljitelja Satiričkog pozorišta Jazavac, današnjeg "Kerempuha", osnovanog 1964. i njime je ravnao dvadeset godina. Pokretač je pozorišnog festivala "Dani satire" 1976., a u sezoni 1981./1982. bio je intendant zagrebačkog Hrvatskog narodnog pozorišta.

Dramsku karijeru započeo je komadom "Dosadna komedija", koji je praizveden 1952. u pozorištu "Komedija". Njegov dramski opus obuhvaća šezdesetak djela u kojima tematizira generacijske sukobe, muško-ženske odnose, zloupotrebu moći i društveni moral. U radu je koristio različite dramaturške forme, farsu, fantastiku, elemente vodvilja te situacijsku komediju.

Većina Hadžićevih komedija praizvedena je u "Kerempuhu", gdje je osim četrdesetak cjelovečernjih djela izvedeno dvadesetak njegovih kraćih tekstova, igranih u sklopu satiričkih kolaža različitih autora. Bio je aktivan do posljednjeg dana života, a u matičnomu mu je pozorištu 20. novembra prošle godine praizvedeno posljednje šezdeseto djelo, komedija "Prevaranti".

Kao filmski redatelj debitirao je početkom šezdesetih dvama dugometražnim filmovima, "Zemlja s pet kontinenata" i "Abeceda straha", nakon čega je uslijedila komedija "Da li je umro dobar čovjek?" (1962.) te ratni film "Desant na Drvar" (1963.).

Za film "Službeni položaj" (1964.) nagrađen je Velikom Zlatnom Arenom na filmskom festivalu u Puli, čiji je bio glavni promotor.

U njegovom filmskom opusu ističu se filmovi društveno-kritičkog karaktera, među ostalim, "Protest" (1967.), "Lov na jelene" (1972.), "Novinar" (1979.), "Ambasador" (1984.) i drugi.

Autor je libreta za operu "Požar u operi" Borisa Papandopula, te više romana, knjiga, humorističnih putopisa. U "Vjesniku" je pod pseudonimom Zoran Zec objavljivao ironične portrete kulturnih radnika, koje su 1970. sabrani u knjizi "Hrvatski Olimp".

Hadžić se slikarstvom počeo intenzivnije baviti sedamdesetih, slikajući ponajviše aktove, portrete, istarske pejzaže i vedute, u tehnici ulja, akvarela, pastela.

Plodnost i angažiranost temeljne su odlike njegova stvaralaštva, a kao osnivač i urednik novinskih izdanja te kulturnih institucija zaslužan je promicatelj kulture u nas.

Za svoj kulturno-umjetnički rad dobio je brojne nagrade i priznanja, među kojima i nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo, 1984.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: