{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Predsjednički i lokalni izbori ispit su zrelosti

F
20.3.2009. u 14:01
0
0
Predsjednički i lokalni izbori ispit su zrelosti
0
Predsjednički i lokalni izbori ispit su zrelosti
Foto: Reuters
Na pete lokalne i četvrte predsjedničke izbore u Makedoniji od proglašenja neovisnosti 1991. pozvano je u nedjelju gotovo 1,8 miliona birača, a proteknu li izbori bez izgreda i u miru, ta će država položiti ispit zrelosti ključan za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
Izbori su ispit zrelosti Republike Makedonije i zato moraju proteći u mirnom ozračju jer o tome ovisi budućnost svih građana, poručio je u četvrtak predsjednik Makedonije Branko Crvenkovski.

Budući da su parlamentarne izbore u ljeto prošle godine pratili nasilje i izborne prijevare, poruku da su mirni i slobodni izbori ključni za eurointegraciju Makedonije poslala je i Organizacija za sigurnost i saradnju (OESS), čijih će ih 300 promatrača pratiti.

Makedonija zapinje u provedbi reformi policije i pravosuđa, muči je visok stupanj korupcije te izborno nasilje, ali 2007. ostvarila je gospodarski rast od 5,9 posto i šest posto 2008., s padom inflacije na 5,1 posto. No finansijska kriza pogađa sve i Skoplje je krajem 2008. donijelo deset mjera zaštite gospodarstva.

Makedonija nosi teret međuetničkih napetosti između slavenske većine i albanskih Makedonaca, što je zemlju 2001. dovelo na rub građanskog rata, a završilo dogovorom o većem sudjelovanju albanske manjine (25 posto stanovništva) u politici.

Spor zbog imena Makedonije

Predizbornom kampanjom preovladavalo je pitanje imena Makedonije kao propusnice za članstvo u NATO-savezu i EU, što bi bio napredak u odnosu prema statusu kandidata, stečenim još 2005. godine.

Sedmorica kandidata za novog predsjednika države vodila su izbornu kampanju praćenu mnogim međusobnim verbalnim obračunima, ponekad duhovitima, a nerijetko i snažnima. No svi su čvrsto obećavali da će, budu li izabrani, hitro s Grčkom riješiti spor zbog imena i još 2009. uvesti Makedoniju u NATO i osigurati joj početak pregovora s EU.

Razlika je samo u načinu kako to postići i dok je većina kandidata spremna promijeniti ime države, kandidat vladajuće VMRO-DPMNE Đorđe Ivanov ustrajava na tome da se sadašnje ime zadrži.

Zbog toga, ili možda samo zato što je kandidat vladajuće stranke, Ivanov u svim anketama uporno dobiva najviše glasova, a po zadnjem ispitivanju, umjesto dosadašnjih 25 posto, dobio bi 23 posto glasova.

Na početku kampanje drugi po popularnosti bio je neovisni kandidat Ljubo Boškovski s 18 posto glasova, ali ta se potpora smanjila samo na 4,2 posto.

Po posljednjim anketama, Ljubomir Frčkovski iz Socijaldemoratskog saveza (SDSM) dobiva 8,9 posto glasova, a kandidat Nove demokratije Imer Selmani 13 posto. Albanac Selmani, bivši ministar zdravstva, uspješno je vodio kampanju i stekao naklonost i mnogih iz slavenske zajednice te su ga neki mediji prozvali makedonskim Barackom Obamom.

Kandidat Demokratske unije za integraciju (DUI) Agron Budžaku po anketama dobija 8,7 posto glasova, a Nano Ružin iz Liberalno-demokratske partije 2,9 posto. Miruše Hodža iz Demokratske partije Albanaca (DPA), jedina žena, dobija 2,3 posto glasova.

Istodobno s predsjedničkom kampanjom tekla je i utrka 370 kandidata za gradonačelnike 84 općine, a upravo lokalni izbori zanimaju albanske političke stranke koje se takmiče za Tetovo, Gostivar i skopsku općinu Čair. Na tim lokalnim izborima opet se očekuje pobjeda DUI-ja.

Kampanju za mirne izbore vodili su i predstavnik EU Erwan Fouere i američki veleposlanik Philip Reeker, koji su obilazeći gradove i veća sela s većinskim Albancima upozoravali da izbori moraju proteći mirno, bez ikakvih izgreda i skupnoga glasovanja.

Na mirne izbore sve je pozvao i premijer Nikola Gruevski, a radi toga je razgovarao sa stranačkim čelnicima.

Ukupno 1,8 miliona birača na 2,1 milion stanovnika

Pravo glasa ima 20 posto manje birača od 2.100.000 državljana Makedonije, a to zbunjuje analitičare koji se pitaju je li moguće da je samo 20 posto stanovnika mlađe od 18 godina ili je riječ o pokušaju manipulacije glasovima pokojnika i iseljenika.

Predsjednikom postaje kandidat koji osvoji većinu glasova od ukupnog broja upisanih birača, a ne uspije li to nitko, u drugi krug ulaze kandidati s najviše glasova. Pobjednik je onaj ko osvoji najviše glasova uz uslovda glasuje najmanje 40 posto upisanih birača.

Drugi predsjednički krug gotovo je siguran i u njega će vjerojatno ući kandidat Ivanov iz VMRO-DPMNE, a protivnik bi mu mogao biti Frčkovski iz SDS-a ili Selmani iz ND-a, što bi bilo prvi put da se jedan Albanac nađe u drugom krugu. No, iznenađenja su moguća jer više od 30 posto birača, kako su se očitovali, još ne zna za koga će glasovati.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: