{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Predsjednici slovenskih stranaka za ostanak u središtu eurozone

F
2.12.2011. u 09:10
0
0
Predsjednici slovenskih stranaka za ostanak u središtu eurozone
0
Predsjednici slovenskih stranaka za ostanak u središtu eurozone
Janez Janša (Foto: Reuters)
U recesiji koja prijeti Evropi i političkoj krizi pred kojom je Evropska unija (EU), Slovenija bi se unatoč teškoćama morala držati središta integracije koju predstavljaju Njemačka i Francuska, ocijenili su u četvrtak u televizijskom sučeljavanju u studiju POP-TV-a, pred nedjeljne prijevremene parlamentarne izbore, predsjednici najvećih stranaka.
Aktuelni premijer Borut Pahor, čijim Socijaldemokratima (SD) prema anketama prijeti gubitak više od polovice glasova u odnosu na izbore 2008. godine, bio je najpesimističniji u vezi razvoja krize u eurozoni, ali je naglasio da Slovenija mora nastaviti s reformskom politikom koju je nastojala voditi njegova Vlada.

"Kriza u eurozoni sve je teža i nepredvidljivija", rekao je Pahor.

Ako na mjesto sadašnje vlade, upozorio je, dođe neka koja će voditi populističku politiku a odbacivati reforme, fiskalnu stabilizaciju i ograničavanje zaduživanja, Slovenija bi mogla krenuti putem Grčke.

"Ako promjenama Lisabonskog ugovora dođe do određivanja kriterija koja zemlja može ostati u eurozoni i ako Slovenija u tome ne uspije morala bi se vratiti na svoju nacionalnu valutu tolar i pasti na evropsku marginu", rekao je Pahor dodavši da zato ostanak u čvrstoj jezgri eurozone za buduću Vladu mora biti prioritet.

Predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša, koji ima najviše šansi za dobivanje mandata za sastavljanje nove Vlade, izjavio je kako je Sloveniju u krizu uvela upravo Pahorova vlada.

Za Janšu opstanak eura kao zajedničke valute uopće nije upitan, ali je dodao da se u Evropi više neće tolerirati slučajevi poput Grčke.

"Ni Sloveniju neće nitko spašavati. Morat ćemo se spašavati sami", rekao je Janša.

Dodao je kako je bio premijer 2007. kada je Slovenija ušla u eurozonu, a tada je stanjem svojih računa bila "uzor za ostale države u eurozoni, dok je sada opterećuje veliki dug". Slovenija je 2007. bila jedna od rijetkih država koja je ispunjavala maastrichtske kriterije, rekao je Janša.

Što se tiče reformi koje je htjela provesti Pahorova vlada, a srušene su na referendumima i angažmanom oporbe i Janšine stranke, Janša je rekao da će, dođe li na mjesto predsjednika Vlade, realizirati "Ugovor za Sloveniju", što je izborni program njegove stranke, a cilj mu je međugeneracijski i socijalni sporazum kako bi se reforme uopće mogle provesti.

Predsjednik stranke Pozitivna Slovenija, ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, izjavio je da Slovenija mora na svaki način ostati u eurozoni jer bi inače nazadovala u razvoju. No, Janković kaže da i u vremenu krize koja eskalira u EU Slovenija može napredovati brže od drugih, jer i u vrijeme krize neka poduzeća propadaju, a druga se još brže razvijaju.

Janković biračima i u vrijeme krize obećava rast BDP-a od 4 posto, ako državu bude vodio "pravi tim" koji koordinirano provodi mjere racionalizacije i novo investiranje. Pritom se Janković pozvao na svoja iskustva kao nekadašnji direktor Mercatora, i na svom sadašnjem položaju gradonačelnika najveće slovenske općine.

Najveći dio rasprave predsjednika sedam stranaka za koje se najavljuje da će imati zastupnike u novom parlamentu vodio se o pitanju njihove privatne imovine, gledanju na državno vlasništvo i kadroviranju u poduzećima s utjecajem države, a dotaknuli su se i mogućih koalicijskih povezivanja nakon izbora.

Spremnost da u slučaju izbornog uspjeha formiraju Vladu s Janšom kao mandatarom izrazili su predsjednik Slovenske pučke stranke (SLS) Radovan Žerjav i predsjednica kršćansko-narodne stranke Nova Slovenija (NSI) Ljudmila Novak.

Predsjednik Građanske liste Gregor Virant, uprkos načelnom opredjeljenju da su sve postizborne koalicije moguće, ima velike rezerve u pogledu mogućnosti koaliranja s Janšom nakon izbora. Pritom je osobito istaknuo navodno problematičan Janšin odnos prema pravnoj državi i njezinim ustanovama. U slučaju da njegova stranka uđe u novu Vladu, Virant je najavio da će tražiti resore unutarnjih poslova i pravosuđa.

Predsjednik Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) Karl Erjavec izjavio je da se oštro protivi reformama koje bi smanjile mirovine i prava iz zdravstvenog osiguranja, te je za loše ekonomsko stanje u državi optužio "tajkune" i rasprodaju državne imovine.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: