{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Predrag Matvejević: Hrvatska se mora oduprijeti fašističkom pravcu

A
26.11.2013. u 12:01
17
35
Predrag Matvejević: Hrvatska se mora oduprijeti fašističkom pravcu
17
Predrag Matvejević: Hrvatska se mora oduprijeti fašističkom pravcu
Predrag Matvejević
Predrag Matvejević (81), ugledni evropski intelektualac s ovih prostora, univerzitetski profesor, književnik i filozof, počasni građanin Sarajeva, upozorio je kako desnica u Hrvatskoj još nije poražena, te da desničari predvođeni Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) ponovo žele da se "dočepaju vlasti".
Komentirajući posljednje događaje u Hrvatskoj, uključujući i fašistički ispad nogometnog reprezentativca Josipa Šimunića koji je publiku pozdravio ustaškim pokličem "Za dom", Matvejević je rekao da se "Hrvatska mora oduprijeti tom jednom HDZ-ovskom valu", tom "ultranacionalističkom, desnom, fašističkom pravcu".

"Da ga na neki način isključi iz hrvatske povijesti, da Hrvatska može da živi na jedan način na koji ju njena kultura poziva da živi. Cijeli život se, kao sin Hrvatice, suprotstavljam onima koji kad kažeš Hrvat govore: 'Vi ste ustaše'. Ustaše su jedna manjina koja je obrukala Hrvatsku. No, današnja Hrvatska nije dovoljno učinila da bi ustaše koji se javljaju u našim sredinama stavila na njihovo pravo mjesto", kazao je za AA Matvejević, vjerujući da i iza posljednjih događaja stoje desni HDZ-ovi krugovi, oni koji hoće da zarade više.

Prema njegovim riječima, Hrvatska nije uspjela da "zauzme središnje polazište", jer više ne mašta da bi se u toj zemlji mogla ustanoviti neka lijeva, socijalistička verzija.

"Moglo bi se doista širiti jedan demokratičan stav, jedan demokratski duh. S druge strane, onemogućiti ovo što smo vidjeli. Ovo je bolno za svakoga ko voli Hrvatsku na jedan moderan način i koji ju stavlja u jedan moderan kontekst koji ona ne uspijeva i ne zna da se situira. Druga stvar su neki detalji koji postaju opći. Recimo, jednospolni brakovi, jesu li mogući? To su stvari koji su doista sekundarne i na kojima se igra", rekao je profesor na univerzitetima Sorbona i La Sapienza u Rimu.

Nadalje, ističe da bi događaji u Hrvatskoj mogli eskalirati i ozbiljnijim incidentima i nasiljem, ali da neće "jer smo ušli pod kapu Evrope".

"Evropa na neki način bdije nad tim, kao što bdije i na svojim greškama i pokušajima da se ponovno nametne kao nekakav imperijalizam. Unatoč tome Evropa ne bi dopustila ono što bi dopustio Franjo Tuđman, što bi dopustio Slobodan Milošević. Evropu zanima na poseban način Balkan, ali bez obzira složili se s takvim načinom ili ne složili, ja se lično ne slažem, Evropa nad našim krovom je najmanje loše rješenje. Nije dobro, ali je najmanje loše od svih mogućih drugih rješenja", komentirao je on.

U Zagrebu nikad toliko prosjaka nije bilo



Kritičan je i prema aktuelnoj vlasti u Hrvatskoj koju predvodi Socijaldemokratska partija (SDP).

"Stvari koje su napravili nisu jako uspješne. U ekonomiji ne idu stvari unatoč jednom velikom zalaganju, jer cijenim gospodina Linića, ali stvari ne idu. U Zagrebu nikad toliko prosjaka nije bilo. Neki novi folklor se budi. Jutros sam čuo neke ljude. Kao, pitaju Ciganina: 'Cigo, kada će nam biti bolje, hoće li nam biti bolje?'. A Cigo odgovara: 'Šta vam je, bilo nam je bolje'", rekao je Predrag Matvejević.

Govoreći o rodnoj Bosni i Hercegovini danas, on ističe da je Dayton bio nužno zlo.

"Nije bio dovoljan po sebi. Dayton je u sebi uključivao neke pojave, pravce, opredjeljenja koja nisu išla u prilog narodu. Dayton je nešto starije pitanje kako ćemo mi naći način života koji nam odgovara na ovom prostoru. Zasad biti pod evropskim krovom je, ipak, bolje rješenje. Ne vidim drugih rješenja", govori Matvejević koji za sebe voli reći da je uvijek bio jugoslovenski orijentiran.

Krleža i Bosna



Sjećajući se svojih čuvenih razgovora sa Miroslavom Krležom, Matvejević ističe da je slavni književnik i enciklopedista neizmjerno poštovao Bosnu.

"Tražio je da njegov spomenik na mirogojskom groblju ima oblik bosanskoga stećka. On koji je pisao o stećcima, bogumilima. Smatrao je da smo mi bili bliži bogumilstvu nego kršćanstvu Rima ili Vizanta", sjeća se Matvejević.

Otkrio je i kako je Krleža puno prije raspada Jugoslavije sa kasnijim hrvatskim predsjednik Franjom Tuđmanom prekinuo sve odnose zbog njegovih aspiracija prema Bosni.

"Kad je Tuđman došao iz Beograda da vodi u Zagrebu Institut za povijest radničkog pokreta u Zagrebu, Krleža je tu ideju dočekao objeručke. Smatrao je da je dužan podržati tu stvar. Primio je dobro Tuđmana. Nekoliko puta sam bio i ja na večeri. Do jedne večeri kad se u Franjinoj glavi javila ideja. Kazao je: 'Znate, Krleža, pa da napravimo Hrvatsku do Drine. Hajmo, presijecimo tamo u Bosni...'. Krleža se podigao. Rekao je: 'Šta?! Vi bi ratovali sa Srbima i Bosancima?'. Digao se i nije ga više nikad htio čuti i vidjeti Tuđmana. Nikad se više nisu našli poslije toga. Ne može se ništa presjeći. Mi znamo etničku sliku Bosne. Kako da Neretva u mom Mostaru bude granica? Sve to može loše završiti", rekao je Matvejević.

Bošnjaci su Slaveni, slavensko porijeklo nas povezuje



Matvejević se tokom razgovora osvrnuo i na Bošnjake i njihov položaj u BiH i na prostorima Balkana.

"Bili Bošnjaci ili muslimani, oni su zapravo Slaveni koji su primili islam na isti način na koji su ostali Slaveni primili katoličanstvo ili pravoslavlje. Ali ono što nas veže jeste to da smo mi slavenskog porijekla. Ne treba od toga praviti mit ni slavenski ili jugoslavenski, ali mi govorimo istim jezikom. Krleža je govorio: 'Hrvatski i srpski su jedan jezik koji Hrvati zovu hrvatski, a Srbi srpski... Bosanci bosanskim'. Ali da shvatimo da su te veze stvorene među nama prirodnim, povijesnim, etničkim vezama. E tu nešto fali... Kao da su muslimani Srbima daleki, kao nikad nisu bili zajedno. Treba promisliti stvari u tim novim relacijama. To je stvar koja stoji pred našom inteligencijom koja je prepadnuta, uzdrmana, podijeljena i manijska", zaključio je Predrag Matvejević.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: