Brammertz
0

Pozitivan korak Hrvatske u suradnji s Haškim sudom

FENA
Glavni haški tužitelj Serge Brammertz ocijenio je u srijedu u Bruxellesu na sastanku s veleposlanicima zemalja članica EU-a da je Hrvatska učinila pozitivan korak u suradnji s Haškim sudom, doznaje Hina iz diplomatskih izvora.

"Brammertz je rekao kako je Hrvatska priznala da postoje dokumenti koji do sada nisu bili na raspolaganju, i to je ocijenio pozitivnim korakom", rekao je za Hinu evropski diplomat, pošto je glavni haški tužitelj iza zatvorenih vrata govorio o suradnji s Haškim sudom zemalja kandidata i mogućih kandidata.

Po tome izvoru, Brammertz nije govorio u kategorijama "pune ili nepotpune suradnje".

"To nije bilo izvješće glavnog tužitelja, nego izmjena mišljenja s veleposlanicima država članica", rekao je izvor, dodavši da su se sva pitanja veleposlanika odnosila na mogućnost pristupa dokumentima koje traži haško tužiteljstvo.

Brammertz bi svoje izvješće o suradnji država koje su pod nadležnosti Haškog suda trebao podnijeti Vijeću EU-a u junu.

Po diplomatskom izvoru, Brammertz je ocijenio hrvatsku suradnju "boljom nego što je bila" i "misli sve najbolje o hrvatskom ministru pravosuđa Ivanu Šimonoviću".

Glasnogovornica haškog tužitelja Olga Kavran izjavila je za Hinu kako je "Hrvatska potvrdila da su od 105 dokumenata koje Haag traži već dvije godine 23 proizvedena u akciji 'Oluji'. Sada će se Hrvatska usredotočiti na potragu za tim dokumentima i utvrditi ko je za njih bio zadužen te ih pronaći i dostaviti", rekla je Kavran.

Haško tužiteljstvo od početka suđenja Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču traži da Hrvatska dostavi dokumente o upotrebi topništva u "Oluji".

Dio dokumenta Hrvatska je pronašla i dostavila Haagu, ali je tužiteljstvo tvrdilo da postoje još neki dokumenti. Tužiteljstvo drži da bi tzv. topničkim dnevnicima uspjelo dokazati svoju tvrdnju o neselektivnoj uporabi topništva u "Oluji".

Puna suradnja s Haškim sudom jedan je od uvjeta za uspješan tok pristupnih pregovora, a na tome najviše ustraje Nizozemska. Stoga su se pojavila nagađanja da bi Nizozemska i još neke zemlje mogle blokirati otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava.

Međutim, kako kažu diplomatski izvori, "mogućnost blokiranja pregovora u tom poglavlju za sada nije za stolu, iako to ne znači da poslije ne bi postao problem ako se hrvatska suradnja ne ocijeni potpunom".

Veleposlanici zemalja članica razgovarali su u srijedu tokom radnog ručka i s povjerenikom za proširenja Ollijem Rehnom.

Po diplomatskim izvorima, Rehn je objasnio svoju zamisao da se hrvatsko-slovenski granični spor i nastavak hrvatskih pristupnih pregovora riješi uz pomoć više stručne skupine pod vodstvom bivšega finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija. Po izvorima, Komisija još očekuje službeno stajalište Hrvatske o Rehnovoj inicijativi.