Pomoć Balkanu, ali uz ustupke

Zapadni Balkan je prepun otvorenih bilateralnih sporova koji škode dobrosusjedskim odnosima i narušavaju stabilnost regije, ocijenila je Merkel i kao primjer navela odnose Srbije i Kosova, podjele u Bosni i Hercegovini, grčko-makedonski spor oko imena i hrvatsko-slovenski problem oko razgraničenja. Takvo stanje nije u duhu procesa evropske integracije, niti u interesu Evropske unije, naglasila je njemačka kancelarka u razgovoru sa članovima Društva stranih novinara u Berlinu, a prenio je radio Deutsche Welle.

"Nećemo nikoga ostaviti na cjedilu zbog toga, ali od svih strana očekujemo ustupke", poručila je ona.

Govoreći o Kosovu, Merkel je rekla da međunarodna zajednica tek uvjetno može da pomogne u uspostavljanju funkcionalne države.

"Nikakav međunarodni faktor ne može potaknuti domaće snage, ljudi na Kosovu to moraju sami. To podrazumijeva i želju za saradnjom i suživotom sa Srbima, ali i da Srbija mora prihvatiti postojeće prilike. To nije lak proces, a u prvom redu zavisi od građana Kosova", izjavila je njemačka kancelarka. "Nijedna zemlja ne može drugoj državi spolja da nametne dobru konstrukciju", dodala je ona.

Hrvatsko-slovenski spor je, prema njenim riječima, skoro beznačajan u odnosu na politički jaz koji su poslije Drugog svjetskog rata morala da prevladaju rukovodstva evropskih naroda na putu izgradnje Evropske unije. To ne bi bilo moguće bez mudrih i velikih političara tog vremena i njihove nepokolebljivosti u jačanju zajedništva, podsjetila je Merkel.