Podobnik uložio 5.300 potpisa za referendum o hrvatskom ulasku u NATO

Predajući potpise, Podobnik je rekao da je referendumsku inicijativu pokrenuo razočaran slovenskom politikom. Parlamentarni odbor za vanjske poslove prihvatio je tijekom jutra jednoglasno izjavu pod naslovom "Zaključak o zaštiti slovenskih interesa uz pristup Hrvatske Sjevernoatlantskom ugovoru", u kojoj se ne govori o tome da je Slovenija prilikom osamostaljivanja imala nesmetan izlaz na otvoreno more, cijeli Piranski zaljev te ostale sporne točke, kako je to zahtijevao Podobnik.

U spomenutoj izjavi, koju je prihvatio Odbor za vanjsku politiku navodi se da je granica na kopnu i moru između dviju država unatoč naporima Slovenije neriješena, te se podsjeća da je potrebno "poštivati stanje na granici koje je bilo na dan 25. lipnja 1991. godine, na što su se obje vlade obvezale zajedničkom Brijunskom izjavom iz lipnja 2005. godine."

U izjavi koju je prihvatio Odbor također se navodi da je Hrvatska jednostranim aktima mijenjala to stanje na granici, te da ju Slovenija upozorava na to i da odbacuje pokušaje narušavanja teritorijalne cjelovitosti Slovenije i mijenjanje stanja na kopnu i na moru u odnosu na ono kakvo je bilo prilikom osamostaljenja dviju država.

Ulažući svoje potpise u parlamentarnu proceduru Podobnik je rekao da je spreman odustati od prikupljanja potrebnih 40.000 potpisa za referendum na kojemu bi Slovenci glasovali podržavaju li ratifikaciju hrvatskog Pristupnog protokola za NATO, koji je u parlamentu već usvojen, ali samo u slučaju da parlament na sjednici u četvrtak tu izjavu promijeni. Parlament bi, kako je rekao, na izvanrednoj sjednici na kojoj će odlučivati i o tekstu izjave koju je usvojio vanjskopolitički odbor, trebao prihvatiti tekst u kojemu bi se naglasilo da je Slovenija na dan osamostaljenja imala nesmetani pristup otvorenom moru, cijeli Piranski zaljev, zaseoke južno od Dragonje i zemljišta na lijevoj obali Mure kod Hotize, kako je to on tražio.

Iako Podobnik tvrdi da on kao inicijator i članovi njegova društva imaju pravo u četvrtak zaustaviti proceduru referenduma koja bi dovela u pitanje pravodobno slanje hrvatskog ratifikacijskog protokola u Washington, u službama slovenskog parlamenta navodi se da je ulaganjem potrebnih potpisa ta procedura zapravo već pokrenuta.

Ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izjavio je popodne da iniciranje referenduma izaziva nervozu članica NATO saveza te da bi to moglo štetiti mogućnosti da se granični spor s Hrvatskom riješi posredovanjem Europske komisije.

Prema tumačenju pravnih službi u parlamentu predsjednik parlamenta Pavel Gantar sada se u roku od 7 dana mora izjasniti je li procedura pokretanja referenduma preko uloženih potpisa pravovaljana. Ako u proceduri nije bilo grešaka i ako su svi potpisi važeći, onda on prema Zakonu o narodnoj inicijativi mora Podobniku i njegovoj udruzi odrediti rok od 35 dana u kojemu bi oni pokušali osigurati dodatnih 40 tisuća potpisa, a ako im to uspije onda bi svakako morao biti sazvan i referendum na kojemu bi Slovenci odlučivali podržavaju li ratifikaciju ili ne. Ako bi do toga došlo, slovenski mediji špekuliraju već i s datumom tog referenduma i navode da bi on mogao biti za oko četiri mjeseca, zajedno sa izborima za slovenske zastupnike u novom sazivu Europskog parlamenta.