Papa Franjo uskoro će imenovati posebnog administratora (upravitelja) Svete Stolice za Međugorje. Tu neslužbenu informaciju još nije moguće potvrditi, ali pretpostavlja se da bi Vatikan upravljanje Međugorjem trebao preuzeti u sljedećih nekoliko mjeseci, prenosi Večernji.hr.
Šta to konkretno znači, nikome nije poznato, sve dok se službeno ne objavi imenovanje vatikanskog administratora, no pretpostavlja se da bi to značilo da će Međugorje dobiti status svetišta kojim će upravljati papin upravitelj, ali da će za župu Međugorje i pastoralne aktivnosti, kao i dosad, biti zaduženi franjevci Hercegovačke franjevačke provincije.
Posmatrano sa strane, vatikanska uprava nad Međugorjem zapravo je win-win situacija u kojoj bi sve strane trebale biti na dobitku, a niko na velikom gubitku. Primjerice, hercegovački fratri ostat će bez dijela samostalnosti u odlučivanju, ali će im s leđa pasti veliki teret u odnosima s mjesnim biskupom jer Vatikan na sebe preuzima svu odgovornost i, potpadanjem Međugorja pod njegovu direktnu ingerenciju, Međugorje postaje "eksteritorijalno" u lokalnim okvirima, koji su svih ovih 35 godina bili opterećeni golemim bremenom odnosa lokalnih biskupa prema međugorskom fenomenu.
A bilo je svakakvih pokušaja da se to prevlada, čak iz samog Vatikana, odakle se svojedobno razmišljalo čak i o prekrajanju biskupijskih granica, tj. podjeli sadašnje Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanjske biskupije, pri čemu bi Međugorje trebalo pripasti novoj Trebinjsko-mrkanjskoj biskupiji, ali od toga se odustalo.
S druge strane zadovoljan može biti i mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanjski biskup mons. Ratko Perić, jer autoritet Vatikana bit će jamac da ondje neće biti nikakvih zastranjenja ili sablazni. Drži se čak da je želja da se Međugorje stavi pod direktnu upravu Svete Stolice odgovor na brojne pritiske i akcije upravo mjesnog biskupa mons. Ratka Perića na vatikanske strukture svih ovih godina, iako postoji i jedna teorija da je popularnost Međugorja zasmetala velikim svetištima Lourdesu i Fatimi, pa su i oni snažno lobirali da se Međugorje stavi pod vatikansku upravu, piše Večernji.hr.
Prve naznake ovakvog rješenja u javnosti su se pojavile tačno prije godinu dana, tj. uoči lanjske obljetnice međugorskih ukazanja, koja se podudarila s pohodom pape Franje u Sarajevo, a koji je u zrakoplovu po povratku u Rim komentirao međugorski fenomen i iz čijih su riječi mnogi zaključili kako je papa Franjo nesklon Međugorju.
Vatikanu neće na prvom mjestu biti ni dokazivanje ili osporavanje ukazanja, što neko možda očekuje. Osobito ne kažnjavanje i penaliziranje, što bi također neko mogao željeti. Ono s čime će se vatikanski upravitelj najprije susresti su plodovi Međugorja, a oni su u ovih 35 godina i te kako vidljivi u životima brojnih ljudi koji su upravo u Međugorje došli kao na posljednju životnu stanicu svoje vjere, suočeni s vlastitom duhovnom i materijalnom bijedom, skrhana zdravlja i živaca, pritisnuti nemirom suvremena života, stresom, strahom, ovisnostima i beznađem.
Bilo da su došli iz Hrvatske, Koreje, Libanona, Južne Amerike, Filipina ili Italije, u Međugorju su pronašli ono za čime su čeznuli, a to je iskonska želja čovjeka da uspostavi vezu s transcedentalnim, onostranim i vječnim. I mnogi su u tome uspjeli i svjedoče kako im je upravo Međugorje promijenilo život, pomaknulo granice i otvorilo nove horizonte vjere, prenosi Večernji.hr.
Dakako, mjesta poput Međugorja uvijek će imati svoje osporavatelje i zagovornike, kako u Crkvi tako i izvan nje. Posebno kada se će se racionalnim ključem pokušavati otključati ono što je zaključano duhovnim, što nije međugorski izum, nego prati vjeru od njezinih početaka. I u pravilu kroz povijest prolazi iste kušnje kao i sve što se događalo u ovih 35 godina u Međugorju. A na što Crkva odgovara uvijek istim stavom, nikad nagleći, nego strpljivo čekajući rezultate i plodove. Potvrđujući da ni u fenomenu Međugorja ni s čime ne kani žuriti.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
Facebook