Protiv novog zakona o penzionom osiguranju, po kojemu bi se prag za odlazak u penziju postupno povećavao na 65 godina života za muškarce i žene, te zaoštrili drugi uvjeti za dobivanje penzije bez kaznenih odbitaka, izjašnjava se 52 posto birača, a 31 ih je za. Ostali su neodlučni, pokazala je anketa koju je u petak objavilo ljubljansko "Delo".
Slovenci danas glasaju o još dva zakonska prijedloga, o suzbijanju rada na crno i o arhivskoj građi. Zadnje ankete koje su u petak objavili slovenski mediji govore da će biti odbijen i zakon o suzbijanju rada na crno, dok je rezultat referendumskog izjašnjavanja o zakonu o arhivskoj građi neizvjestan.
Prvi zakon predviđa stroga ograničenja rada koji se do sada kvalificirao kao "međususjedska pomoć" (osobito u građevinarstvu), pa i kaznene sankcije, a vlada ga tumači potrebom ograničavanja sive ekonomije na koju se ne plaćaju porezi i doprinosi.
Čini se da u mjesec dana dugoj kampanji pred referendum koja završava u ponoć, vlada premijera Boruta Pahora nije uspjela "preokrenuti" mišljenje Slovenaca o penzionoj reformi koju je parlament već prihvatio, ali se nije mogla primijeniti nakon što su sindikati zahtijevali da se o njoj građani izjasne na referendumu.
To je u četvrtak posredno priznao i premijer Borut Pahor, rekavši novinarima da će do zadnjeg trenutka nastojati da se neophodna penziona reforma provuče kroz "iglene uši" iako je za to malo mogućnosti.
Pahor je opozicione stranke koje su se u kampanji protiv penzione reforme pridružile sindikatima optužio da rade "stratešku grešku" kada birače uvjeravaju da radikalne promjene penzionog sistema nisu dobre i da to čine ne znajući stanje stvari i trendove u evropskom i međunarodnom prostoru.
Vrlo ozbiljno upozorenje biračima je nekoliko dana prije referenduma uputio i guverner centralne banke Marko Kranjec, rekavši da bi se Slovenija odbijanjem penzione reforme mogla pridružiti klubu financijski posrnulih država u eurozoni poput Grčke, Irske i Portugala.
Slično upozorenje uputio je i ministar za evropske poslove Mitja Gaspari, koji "troškove" odbijanja penzione reforme na referendumu procjenjuje na oko 300 miliona eura godišnje.
Mediji navode da premijer Borut Pahor zato ne razmišlja o ostavci ni u slučaju vjerovatnog "pada" mirovinske reforme u nedjelju, ali pišu da bi mogao tražiti glasanje o povjerenju svojoj vladi kad parlament bude odlučivao o rebalansu državnog budžeta čiji će dio biti i interventni zakon o smanjenju penzija i plaća u javnoj upravi.
