Regija
9

Oslobođeni crnogorski policajci optuženi za deportacije bh. izbjeglica

Anadolija
Vijeće podgoričkog Višeg suda danas je na ponovnom suđenju devetorici pripadnika crnogorske policije, osumnjičenih za deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica vlastima Republike Srpske 1992. godine, ponovo izreklo oslobađajuću presudu, javio je dopisnik agencije Anadolija.

Novo suđenje održano je po nalog Apelacionog suda, a nakon žalbe crnogorskog Tužilaštva i porodica oštećenih na ranije izrečenu prvostepenu presudu o oslobađanju devetorice policijaca.

Sudsko vijeće Višeg suda u Podgorici, u obrazloženju presude, navelo je da su oslobođeni policajci "samo izvšavali svakodnevne policijske aktivnosti i da u ovom slučaju nije bilo rasne, odnosno nacionalne diskriminacije, jer su deportovani i Srbi i Muslimani".

Pripadnici crnogorske policije Boško Bojović, Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milodrag Šljivančanin, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milodrag Ivanović, bili su optuženi za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Današnjom odlukom Višeg suda oslobođeni su optužbi da su 1992.godine prekršili Ženevsku konvenciju tako što su protivzakonito uhapsili i predali bosanskohercegovačke izbjeglice, Bošnjake i Srbe, vlastima Republike Srpske.

U obrazloženju ranije prvostepene presude stoji da su “optuženi oslobođeni zato što Crna Gora nije bila u međunarodnom sukobu sa Bosnom i Hercegovinom, i zato što policijski službenici nisu bili dio oružanih snaga”. Iako nije priznata kao ratni zločin, u presudi se navodi da se deportacija izbjeglica iz Bosne i Hercegovine dogodila i da je bila nezakonita

Deportacije izbjeglica iz Bosne I Hercegovine su se dogodile u proljeće 1992. godine. Prema nepotvrđenim informacijama, više od 150 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, i Bošnjaka i Srba, uhapšeno je i predato vlastima Republike Srpske. U dokumentarnom filmu "Heroj našeg doba" novinara Šekija Radončića iznijeti su dokazi da je poslije deportacije u Republiku Srpsku ubijeno 85 građana BiH, koji su utočište željeli naći u Crnoj Gori.