Prema istraživanju, više od polovine građana ne smatra da su Karadžić i Mladić odgovorni za ratne zločine za koje su optuženi u Hagu, a kao razloge za negativan stav prema ovom sudu navode da je on nepravedan, pristrasan, antisrpski i da sudi samo Srbima.
Trećina građana Srbije, 36 posto, zna da je Karadžić optužen za ratni zločin genocida, dok isto toliko ne zna za šta je optužen.
Dvije trećine građana smatra da je Haški tribunal naklonjen Albancima, Hrvatima i Bošnjacima, a da nije naklonjen Srbima, ali gotovo polovina građana smatra da suđenja za ratne zločine treba nastaviti pred domaćim sudovima i nakon prestanka rada Haškog tribunala.
Međutim, više od polovine građana, 55 odsto, smatra da Srbija treba da sarađuje sa Haškim tribunalom, kako bi se izbjegle nove sankcije i jer je to uslov za ulazak u EU, dok samo 15 odsto misli da je to potrebno kako bi se došlo do pravde.
Gotovo polovina ispitanika smatra da se na suđenju u Hagu vojnim i policijskim zvaničnicima Srbije /Milutinoviću, Šainoviću, Lazareviću, Ojdaniću, Pavkoviću, Lukiću/ nije došlo do istine o dešavanjima na Kosovu i da su dokazi protiv njih bili lažni.
Što se tiče informisanosti građana Srbije o zločinima u proteklom ratu na ovim prostorima, polovina ispitanika misli da je u Srebrenici bilo strijeljanja, a 27 odsto ih misli da je riječ o genocidu.
Istraživanje je pokazalo da sa godinama opada broj onih koji vjeruju u istinitost tog događaja i koji su čuli za Srebrenicu.
Velika većina građana Srbije, njih 66 odsto, smatra da je pravosuđe u Srbiji sposobno da sudi za ratne zločine, ali ih dvije trećine ne zna za koje se predmete pred sudovima u Beogradu vode postupci.
Manje od polovine građana Srbije bilo bi spremno da svjedoči pred domaćim sudovima i u Hagu u predmetima ratnih zločina, a 57 odsto građana smatra da su presude za ratne zločine pred sudovima u Beogradu donesene na osnovu dokaza.
Komentarišući rezultate ankete, portparol srpskog Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić rekao je da je zadovoljan stepenom povjerenja u srpsko pravosuđe da je sposobno da sudi za ratne zločine, ali da obeshrabruje to što se pokazuje da građani žele da zaborave zločine i nemile događaje, kao što je Srebrenica.
Vekarić je ocijenio da su građani, izgleda, prezasićeni pričom o Karadžiću i Mladiću, jer se "samo tako može tumačiti pad podrške njihovom izručenju Hagu".
Portparol Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Ivana Ramić navela je da je za šest godina postojanja ovog vijeća doneseno 17 presuda, u kojima je 35 lica osuđeno na ukupno 500 godina zatvora, što je zadovoljavajuće.
Direktor vladine Kancelarije za saradnju sa Haškim tribunalom Dušan Ignjatović rekao je da zabrinjava činjenica da srpsko društvo pokušava da nađe lagan izlaz iz onog što se dešavalo uz obrazloženje da je Haški tribunal antisrpski.
Direktor Beogradskog centra za ljudska prava Vojin Dimitrijević naveo je da je urođena odbojnost u ljudima da je pripadnik njegove nacije za nešto kriv, dok je Ivan Jovanović iz OEBS-ove kancelarije u Beogradu ocijenio da je potrebno utvrditi istinu o ratnim zločinima i osuditi krivce, kako bi došlo do pomirenja.
Istraživanje je uradila agencija "Ipsos stratedžik puls", uz podršku OEBS-ove kancelarije u Beogradu i Beogradskog centra za ljudska prava.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
