Rezimirajući rezultate sastanka makedonski predsjednik Branko Crvenkovski je na konferenciji za novinare izjavio da je zaključak skupa kako je za sve zemlje regije integracija u EU i NATO bez alternative i da zemlje članice Unije trebaju i dalje pružati potporu i pomoć ostalima.
Crvenkovski je također rekao da su svi sudionici skupa podržali ulazak Makedonije u NATO. U tom kontekstu je istaknuo kako je Makedonija spremna na kompromis s Grčkom u sporu oko imena makedonske države ali da ne može prihvatiti grčki diktat te da očekuje dobru volju s grčke strane kako ta zemlja ne bi i dalje koristila veto i sprečavala ulazak Makedonije u evroatlantske integracije.
U raspravi je bilo dosta riječi o Kosovu. Odluka većine članica EU-a da priznaju neovisnost Kosova nije usmjerena protiv Srbije, čulo se u raspravi. Češki predsjednik Vaclav Klaus je pak naglasio da Kosovo ne može biti model za rješavanje statusa etničkih manjina već samo iznimka.
Srbijanski predsjednik Boris Tadić je ponovio da Srbija neće nikad prihvatiti "jednostranu deklaraciju o neovisnosti Kosova" i da će nastaviti političkim i diplomatskim sredstvima štititi svoj državni suverenitet i teritorijalnu cjelovitost i boriti se za nastavak pregovora u okviru UN-a o rješenju srpsko-albanskog spora.
Predsjednik Predsjedništva BiH Haris Silajdžić izrazio je nezadovoljstvo što njegova zemlja još nije potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a to je učinila Srbija, odgovorna za genocid.
To je "rezultat krvave avanture Miloševićeva režima i onih koji nisu intervenirali", rekao je Silajdžić i izrazio očekivanje da će Srbija izručiti Haškom sudu odgovorne za genocid.
Nekoliko je predsjednika naglasilo da BiH treba što prije potpisati SSP, a austrijski predsjednik Heinz Fischer je rekao da će to biti krajem juna, javila je Hina.
Njemački predsjednik Horst Koehler je izjavio da je impresioniran postignućima Hrvatske i Makedonije na putu ka EU te da je uvjeren da je u ovoj regiji moguća pomirba. Pozvao je zemlje kandidatkinje i one koje to tek trebaju postati da ispune svoje "domaće zadaće": provode reforme, regionalno surađuju i iskoriste prednosti globalizacije.
Austrijski predsjednik Fischer je podsjetio na 1994. kada su predsjednici Austrije, Njemačke, Mađarske i Češke pokrenuli projekt sastanaka predsjednika Srednje Evrope. Sada su im se pridružili i predsjednici jugoistočne Europe i projekt okuplja 18 predsjednika država s ciljem da pomognu stvaranju boljeg međunarodnog ozračja u kojem će se lakše uklanjati prepreke ujedinjavaju Evropu, za dobrobit svih građana, za ekonomski prosperitet, očuvanje mira i stabilnosti i poštivanje ljudskih prava.
Dio plenarne sjednice bio je posvećen pitanjima energije s obzirom na to da većina zemalja regije ima deficit u opskrbi električnom energijom. Stoga će funkcioniranje regionalnog tržišta električnom energijom i izrada zajedničkog energetskog programa biti zadaća za naredno razdoblje i jedna od tema sljedećeg sumita.
Srbijanski predsjednik Tadić je novinarima na kraju skupa rekao da će se na sumitu sljedeće godine razgovarati i o projektu izgradnje autocesta. Najavio je da će se 16. sumit održati u srednjoevropskoj regiji Vojvodini.
Sudionici skupa odali su priznanje Makedoniji za dobru organizaciju sumita što je bio najveći međunarodni događaj ikad održan u Makedoniji.
