Regija
13

Nakon ulaska Hrvatske u EU doći će do promjena saradnje s BiH

FENA
Foto: FENA
Foto: FENA
Nakon ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju, nakon 1. jula, doći će do promjena u institucionalnom i ugovornom smislu s Bosnom i Hercegovinom, ali i očekuju nas značajne promjene u pogledu trgovinskog režima, zbog ulaska Hrvatske u EFTA-u i izlazak iz CEFTA-e.

Ovo je u razgovoru za Fenu, prilikom boravka u svom rodnom gradu Sarajevu, kazala zastupnica u Hrvatskom saboru Melita Mulić.

"Hrvatska vlada intenzivno radi na pripremi novog okvira, održava se intenzivan dijalog s predstavnicima izvršne vlasti u BiH te se održavaju i trilateralni sastanci predstavnika RH-BiH te Evropske komisije, naročito vezano za pogranično područje te prelazak na onim graničnim prijelazima preko kojih će se odvijati prijevoz hrane i životinja, a koji mora biti osiguran u smislu veterinarske i fitosanitarne zaštite i standarda", navodi Mulić.

Činjenica je da RH ima više od 1.000 kilometara granice s BiH te da brojni državljani BiH imaju i hrvatsko državljanstvo što znači da će postati građani Evropske unije.

"Veliki broj ljudi svakodnevno prelazi granicu te smo tražili da se u slučaju prelaska granice omogući prijelaz samo s ličnom kartom. S obzirom na broj graničnih prijelaza nije izvjesno u kojoj ćemo mjeri uspjeti, jer su i hrvatski državljani imali mogućnost ulaska u Sloveniju s ličnom kartom, ali uz karton na kojem se pečatom evidentirao svaki ulazak i izlazak iz Republike Slovenije, kao države članice Europe unije", kazala je Mulić.

Također, došlo je do stavljanja van snage Sporazuma o ukidanju viznog režima s BiH. Isto se dogodilo s Turskom, Rusijom i Ukrajinom, "a ne treba smetnuti da su brojni turisti na hrvatskom primorju baš turisti iz BiH te zadnjih nekoliko godina bilježimo značajan porast turista iz Rusije i Turske".

Sve se to potencijalno može odraziti na prihode od turizma, odnosno na broj dolazaka iz ovih područja.

"Naime, Hrvatska će od 1. jula biti obavezna uskladiti svoj vizni režim s onim Evropske unije tako da će se zahtijevati vize za državljane Bosne i Hercegovine koji su nositelji nebiometrijskih pasoša. Svi koji imaju biometrijski pasoš BiH moći će ulaziti bez viza", kazala je Mulić.

Kao saborska zastupnica, navodi da će doći do nekih promjena i na nivou parlamentarne saradnje kao oblika institucionalne saradnje.

Naime, Odbor za evropske integracije Hrvatskog sabora, čija je članica i Mulić, bio je aktivno uključen u rad Konferencije parlamentarnih komiteta za evropske integracije (COSAP) od njegovog osnivanja 2005.

"Kroz COSAP nam je pružena prilika za usku saradnju s odborima nadležnima za pitanja evropskih integracija parlamenata država jugoistočne Europe. O uspješnosti COSAP-a govori i težnja drugih parlamentarnih odbora regije za osnivanjem sličnog formata sastanaka. Istupanje Hrvatske iz COSAP-a, CEFTA-e te drugih institucionalnih oblika političke ili ekonomske saradnje nikako ne treba shvatiti i kao prekid naših međusobnih odnosa, već samo kao početak novog načina saradnje, koja će se, uvjerena sam, biti barem jednako uspješna, samo se trebamo prilagoditi novim uvjetima", kaže Mulić.

Najavljuje da će proširenje EU na jugoistok Evrope biti jedan od glavnih prioriteta Hrvatske kao države članice Evropske unije.

"Hrvatski sabor je u više navrata iskazao svoju predanost politici proširenja, posebno u vidu donošenja Deklaracije o promicanju evropskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi. Lekcije naučene u hrvatskom pretpristupnom procesu primijenit će se na sve sadašnje i buduće zemlje kandidatkinje, kao što su tokom pristupanja Hrvatske primjenjivane lekcije iz prethodnih proširenja. Hrvatska zakonodavna i izvršna vlast kontinuirano naglašavaju našu predanost da se stečena iskustva prenesu i uspješno primijene u državama regije, jer je cilj članstvo svih koji ispunjavaju uvjete", naglašava ona.

Da bi se što lakše ispunili ti uvjeti, predložen je i novi oblik saradnje - ugovori o evropskoj, odnosno euroatlanskoj suradnji, kakav je već potpisan s Crnom Gorom.

Također, oformljen je Centar izvrsnosti pri Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova putem kojeg članovi hrvatskog pregovaračkog tima i stručnjaci prenose svoja iskustva državama u regiji, nekoliko takvih seminara već je održano u Sarajevu i Mostaru.

"Zaključno, rekla bih da su političke elite u Hrvatskoj vrlo svjesne promjena i reperkusija na različite oblike saradnje u regiji, svjesni su ih privrednici koji iznalaze niše za sebe, ali vjerujem da će proći još vremana dok građani u potpunosti ne uvide sve promjene i postupno se ne naviknu na njih", kazala je Feni zastupnica u Hrvatskom saboru Melita Mulić.