{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Na dosadašnjim izborima uspješnije bile stranke ljevice

F
21.9.2008. u 13:03
0
0
Na dosadašnjim izborima uspješnije bile stranke ljevice
0
Na dosadašnjim izborima uspješnije bile stranke ljevice
Janez Drnovšek
U 16 proteklih godina u Sloveniji su nakon parlamentarnih izbora formirane četiri koalicijske vlade, a sadašnja koju vodi Janez Janša prva je u kojoj su dominirale stranke desnog centra.
Na izborima 1992, 1996. i 2000. godine najveći broj glasova i mandat za sastavljanje vlade dobio je Janez Drnovšek, ali je u vladajuću koaliciju znao uključiti i neku od stranaka desnog centra.

Na izborima 1992. godine glasovalo je rekordnih 85 posto birača a Drnovšekova stranka osvojila je 23,5 posto glasova. Uz Socijalne demokrate (SD) koje sada vodi Borut Pahor Drnovšek je tada u vladu uključio demokršćane čiji je predsjednik Lojze Peterle preuzeo ministarstvo vanjskih poslova i Slovenske demokrate (SD) sa Janšom kao ministrom obrane, ali ni jedan ni drugi nisu u vladi ostali do kraja mandata.

Na izborima 1996. Drnovšek je ponovo osvojio najveći broj glasova, 25 posto, ali je konzervativna Slovenska pučka stranka (SLS) neočekivano osvojila 19 posto, a ukupni odnos snaga u novom parlamentu između ljevice i desnice bio je potpuno izjednačen.

Nakon što parlament zbog nedostatka jednog glasa nije potvrdio njegov prvi prijedlog lijeve vlade, Drnovšek je bio prisiljen u koaliciju s tadašnjim prvakom SLS-a Marjanom Podobnikom. Ta koalicija raspala se nekoliko mjeseci prije redovnih izbora 2000. godine, prelaskom Podobnika na stranu oporbe.

Drnovšekovoj vladi u parlamentu je izglasovano nepovjerenje, a prijelaznu vladu vodio je Andrej Bajuk, imenovavši Janšu ministrom obrane, a Peterlea ministrom vanjskih poslova. Izbori 2000. godine donijeli su ponovo trijumf Drnovšeku čija je stranka na njima osvojila rekordnih 36 posto glasova.

Suton Liberalnih demokrata i dominacije ljevice na slovenskoj političkoj sceni iz devedesetih godina počeo se naslućivati odlukom Drnovšeka da se 2002. godine kandidira na predsjedničkim izborima, u sredini mandata svoje zadnje vlade. Na predsjedničkim je izborima u drugom je krugu pobijedio kandidatkinju desnice, sadašnju glavnu državnu odvjetnicu Barbaru Brezigar.

Vladu je preuzeo njegov ministar financija Anton Rop, ali je na izborima 2004. godine uvjerljivo poražen od Janeza Janše. Suprotno svim očekivanjima, Janša je tada dobio 29 posto glasova, šest posto više od Ropa - i to samo nekoliko mjeseci nakon što je Slovenija postala članicom Europske unije i NATO saveza.

Kampanjom su tada dominirala pitanja korupcije i klijentelizma, a Janšina parola bila je da su se uspješnim razvojem koristili samo neki slojevi, te da će pružiti priliku svima koji žele dobrobit domovine.

Tijekom ovogodišnje parlamentarne kampanje Janša je isticao velike uspjehe Slovenije na međunarodnom planu, osobito predsjedavanje Europskom unijom, te visoke stope rasta iz zadnjih godina i visoku zaposlenost. Obećao je i "europske plaće i mirovine" do 2015. godine, ako se nastavi politika visokih investicija u infrastrukturu i znanje, pod uvjetom da se Slovenija ne vrati na put "isključivosti i ideologije" koju joj po njegovoj ocjeni donosi moguća pobjeda ljevice.

Janšin glavni suparnik na ovogodišnjim izborima je predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Borut Pahor koji je u kampanji isticao da Janša nije ispunio obećanja koja je biračima dao prije četiri godine i da od visokih razvojnih stopa u zadnjih nekoliko godina nisu imali koristi srednji i niži socijalni slojevi nego vlasnici kapitala i ljudi bliski državnom aparatu.

Pahor tvrdi da kao predsjednik vlade ne bi birao suradnike prema stranačkom ključu nego bi priliku dao svima "po sposobnostima", te uvažio mišljenja ekonomskih stručnjaka da treba očekivati nesigurno razdoblje prestanka gospodarske konjukture u kojemu će umjesto o velikim državnim investicijama trebati voditi računa o socijalnoj i ekonomskoj stabilnosti.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: