{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Muftija Grabus: U Sloveniji gradimo najskuplji Islamski centar

A
13.9.2013. u 08:49
0
69
Muftija Grabus: U Sloveniji gradimo najskuplji Islamski centar
0
"Islamski kulturni centar (IKC) i džamija u Ljubljani bit će otvoreni za sve ljude dobre volje, željne duhovnosti, bit će to centar međuvjerskog dijaloga i svjedok poštivanja različitosti i pluralnosti slovenskog društva, kaže ljubljanski muftija dr. Nedžad ef. Grabus.
Nedžad ef. Grabus (Foto: Anadolija)
Nedžad ef. Grabus (Foto: Anadolija)


Muftija Grabus je govorio za Agenciju Anadolija uoči sutrašnje svečanosti povodom polaganja kamena temeljca za IKC, odnosno džamiju u Ljubljani, najsjeverniju bošnjačku džamiju na Balkanu prema Zapadnoj Evropi. Time se, kako često govori Grabus, "decenijski san Bošnjaka u Sloveniji da imaju svoju džamiju pretvara u javu". U sve to je, veli, uloženo puno energije.

"Hvala Uzvišenom Stvoritelju na kabul dovama, koje smo paralelno s predanim radom, učili. Sretni smo da smo uspjeli doći do ovoga trenutka i svečanoga čina polaganja temeljnog kamena za IKC i džamiju u Ljubljani. Islamski kulturni centar će biti stalna adresa za muslimane u Ljubljani i Sloveniji. Trudit ćemo se da to bude božija kuća iz koje će isijavati dobro, kuća u kojoj će mlađi naraštaji biti odgajani u skladu s našom tradicijom, a stariji članovi imati priliku za međusobno druženje i aktivne programe koji će im omogućavati da snaže svoju vjeru i duhovnost", započinje muftija Grabus, vjerujući da će to biti i centar za "međusobno snaženje odnosa unutar šire društvene zajednice".

Podsjeća kako je problem izgradnje džamije u Ljubljani godinama bio "političko pitanje". Nakon njegovog imenovanja za muftiju ljubljanskog 2007. godine, taj problem je identificiran i započeo je snažan angažman na njegovom rješavanju. Priznaje, nije bilo lako, ali ni jeftino.

"Ustavni sud je zabranio organiziranje referenduma o pitanju izgradnje IKC. Upravni sud je, također, jasno donio odluku da se može graditi IKC. Potpunu dokumentaciju nadležnom organu za izdavanje građevinske dozvole predali smo 1. jula 2013. i već smo 11. septembra 2013. godine dobili dozvolu. To znači da su zakoni uvijek bili na strani poštivanja ljudskih prava", ističe Grabus, te nastavlja:

"Zakone implementiraju ljudi, a ljudi vode i politiku. Zato je za nas važno da smo u tom procesu imali, govorim o mome radu na projektu IKC, kredibilne političare koji su bili odgovorni u svome radu i, evo, sada će nastupiti lakši dio posla, usprkos tome, što će biti izrazito skup projekt. No, nećemo se više iscrpljivati na administrativnim i političkim pitanjima. Pred nama su izazovi izgradnje, jer je to najskuplji Islamski kulturni centar kojeg je naš narod ikada gradio, ne samo zbog različitosti sadržaja nego i zbog toga što su cijene izgradnje i nadzora skuplje nego u krajevima gdje mi tardicionalno gradimo džamije".

Već uloženo sedam miliona eura



Objašnjava da će Islamska zajednica u Sloveniji u narednom periodu, kada dobije detaljan popis radova, raspisati konkurs, pokušati dobiti kvalitetnog i dobrog izvođača radova i početi s radovima već krajem novembra ove godine.

"Planiramo, ako bude sve po planu, da gradnja traje tri godine, do 2016. godine. Nećemo biti nezadovoljni i ako u roku narednih pet godina otvorimo centar. Svjesni smo da nije moguće sve predvidjeti", naglasio je prvi čovjek IZ u Sloveniji.

Otkriva da je do sada u kupovinu zemljišta, uređenje parcela i povezivanja zemljišta, idejni konkurs, projektnu dokumentaciju i plaćanje komunalnog priključka uloženo blizu sedam miliona eura.

Početkom godine Islamska zajednica u Republici Sloveniji vratila je dug UniCredit banci Slovenije. Na taj način su se stekli uvjeti da se skine hipoteka sa zemljišta za IKC u Ljubljani.

"Tome treba dodati i izgradnju potrebne infrastrukture, nove ceste koja će povezati Parmovu ulicu i IKC, zatim nove električne priključke, telekomunikacije itd. Cijena izgradnja te ceste uračunata je djelomično u komunalni priključak, i to će koštati više od 1,5 miliona eura. Mi smo na početku projekta 2008. godine imali samo dvije stotine hiljada eura. Zahvalan sam reisu-l-ulemi emeritusu dr. Mustafi Ceriću što nas je tada snažno ohrabrio da 'uđemo' u ovaj projekt", govori muftija Grabus.

Upitan kako komentira činjenicu da su bosanskohercegovačke vlasti tako rado i jeftino otvarale vrata svojih tržišta pojedinim slovenačkim kompanijama i trgovinskim centrima, a da je Islamska zajednica morala osigurati milione eura samo da bi došla do faze gradnje IKC i džamije u Ljubljani, muftija Grabus je primijetio kako je to "zanimljivo pitanje", ali nije mogao dati precizan odgovor.

"Ja nisam bio uključen u te projekte i nemam informacija. Činjenica je da je gospodin Zoran Janković zaslužan za izgradnju prvog Merkator centra u Sarajevu. Tada je bio generalni direktor. Gospodin Janković je gradonačelnik Ljubljane skoro sedam godina. Imali smo više od stotinu sastanaka u vezi džamije i bez njegove pomoći i predanosti ne bi došli do ovoga trenutka. Zemljište je bilo skupo, nije nam ništa poklonjeno, zato ćemo to znati cijeniti i čuvati. Džamija nije ni trgovački ni komercijalni centar, zato smo mislili da će biti manja cijena zemljišta. Mi smo platili kvadratni metar zemljišta po 402 eura plus porez, no tržišna vrijednost zemljišta na toj lokaciji je znatno veća", odgovorio je muftija Grabus.

Projekt pomogao i Diyanet Turske



Projekt izgradnje džamije u Ljubljani, kazao je Grabus, pomogli su članovi IZ u Sloveniji, posebno donatori i vakifi, kao i vjernici iz BiH i dijaspore.

"Značajnu pomoć projektu dao je Rijaset IZ u BiH, Medžlis IZ Sarajevo, Muftijstvo zeničko, prijatelji iz Unsko-Sanskog kantona, prijatelji iz Općine Cazin itd. Projekt je pomogla i Uprava za vjerske poslove (Diyanet) iz Turske i Fond za solidarsnost Organizacije islamske kooperacije iz Džedde itd. Najveću donaciju do sada smo dobili iz Katara, uz saglasnost Emira el-Valida Šejh Hameda bin Halife Alu Thanija. Oni će u značajnoj mjeri finasirati izgradnju objekta. Naravno, mi ćemo se i dalje truditi koliko možemo da sami uložimo sredstava, jer je to strateški projekt IZ", objašnjava Grabus.

Budućnost Islamske zajednice



Muftiju Grabusa pitali smo i kako vidi budućnost Islamske zajednice u BiH, pogotovo u svjetlu novih rješenja u Ustavu IZBiH, kao i činjenice da je nedavno kritizirao viđenje uloge muftije u budućnosti.

"Samo ću kazati da dok god imamo pojedince i skupine koje na dostojanstven i analitičan način govore o našoj zajednici, kao našem zajedničkom dobru, bit ćemo vitalna i dinamična zajednica. Bio bih sretniji da su moji pogledi na ustavne promjene nazvani drugačijim stavom i da su predstavljeni kao izraz pluralnosti i promišljanja kako da razvijamo zajednicu", rekao je.

Govoreći o BiH iz perspektive Evropske unije (EU), dr. Grabus primjećuje da se njegovom zemljom bavi "puno drugorazrednih evropskih političara".

"Mi nikada nismo i nećemo prihvatiti činjenicu da se BiH onemogućilo da samostalno funkcionira. Opstrukcije koje su sistemske prirode i nije ih moguće otkloniti dok se ne promijeni Ustav BiH ili dok se on ne uskladi sa evropskim pravnim sistemom. Na tome se mora raditi. Bošnjaci su hrabar, dostojanstven i ustrajan narod. Moramo sačuvati optimizam i nastojati mijenjati stvari na bolje. Osobno se trudim govoriti o tim pitanjima sa visokim dostojanstvenicima EU s kojima se susrećem", osvrnuo se Grabus.

Bh. dijaspora čuva socijalni mir



Muftija Grabus je zaključio kako bošnjačka dijaspora, čiji je dio i bošnjačka zajednica u Sloveniji, mnogo ulaže u BiH i u znatnoj mjeri čuva socijalni mir u državi "kroz pomaganje rođaka".

"Tamo gdje su ispunjeni pravni i finansijski interesi, bilo je i ulaganja. Biznis nije stvar emocija. Nažalost, mi smo se navikli da nemamo nikakve sistemske pomoći od institucija iz BiH i diplomatsko-konzularnih predstavništava, zato je teško očekivati ozbiljne investicije. Prvo se stvari moraju urediti u BiH kako bi zainteresirani pojedinci ili vlasnici kompanija imali relevantne informacije i projekte koje bi mogli razvijati i u koja područja ulagati. To što su naši džemati uložili u infrastrukturu u dijaspori zaslužuje svaku pohvalu. Meni je jedan slovenski biznismen hvalio bošnjačku odgovornost u poslu u BiH. Nadam se da će mlađa generacija biti puno efikasnija i u približavanju potencijalnih ideje Bošnjacima u dijaspori za ulaganje u različite projekte u BiH'', rekao je muftija Grabus u razgovoru za Anadoliju.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: