{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Memoari Jovanke Broz: Bosna se dvoumila između Tita i Staljina

A
21.10.2013. u 15:08
0
97
Memoari Jovanke Broz: Bosna se dvoumila između Tita i Staljina
0
Supruga bivšeg predsjednika Socijalističke Federativne Republike (SFR) Jugoslavije Jovanka Broz, koja je jučer umrla u 89. godini, ispričala je beogradskom piscu Žarku Jokanoviću, autoru "najintrigantnije ispovijesti koja se u posljednjim decenijama pojavila na ovim prostorima", brojne detalje o životu bivšeg jugoslovenskog predsjednika u knjizi "Moj život moja istina - Jovanka Broz", prenosi agencija Anadolija.
Knjiga se ovog mjeseca pojavila na tržištu zapadnog Balkana i praktično se njeno pojavljivanje poklopilo sa smrću Jovanke Broz.

Uz ostalo, Jovanka Broz je u knjizi otkrila da su Tito i Dragoljub Draža Mihailović, četnički komandant, zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tokom Drugog svjetskog rata, u dva navrata susretali. Razgovarali su navodno o zajedničkoj borbi protiv njemačkih snaga. Prvi put u selu Bajićima, a drugi put su se sastale šire delegacije na lokaciji koju nije navela.

"Međutim, ostali su tada, Tito mi je rekao, cijeli dan i noć sa Dražom i njegovom ekipom, njegovim štabom i noćili su tu. I kaže da je to bilo u nekoj velikoj sobi, na slami su ležali... Zapravo nisu ni spavali nego su tako motrili jedni na druge i pričali", ispričala je Jovanka Broz, istakavši da su se u četničkom štabu raspitivali da li je Tito bio Rus.

No, prilikom povratka Titove delegacije sa razgovora ispod jednog mosta bio je postavljen eksploziv. Poginuo je jedan kurir, a Tito je pukom slučajnošću preživio atentat. Nakon toga su sa četnicima prekinuti svi razgovori.

Ispričala je i kako ju je Tito zaprosio kod radnog stola, rekavši da "osjeća kako bi sa mnom mogao osigurati spokojan i sretan život". Istakla je da joj je smetala razlika u godinama između nje i Tita. Ona je, naime, u to vrijeme imala 27, a Tito skoro 60 godina.

"Progonili su me jer imam utjecaj na Tita. Zajedno smo živjeli toliko godina. I niko nikad nije ocijenio da taj utjecaj bio pozitivan ili negativan. Jedina sam mu iskreno govorila, ostali su mu poltronisali. Nije mu poltronisao samo Koča Popović i još poneko", navodi se u knjizi.

Tita su, ispričala je Jovanka, okruživali poltoroni.

"Poltroni su stalno Titu pokazivali stanje u zemlji onako kako nije, nego onako kako njima odgovara da bi i dalje sjedili na svojim stolicama", istakla je, dodajući da je "mnogim rukovodiocima mnogo puta ponešto odbrusila", a da su ti ljudi kasnije progonili.

Prisjetila se kako je u vrijeme Rezolucije Informbiroa, Tito bio informisan da se bosansko rukovodstvo, na čelu sa Rodoljubom Čolakovićem, malo kolebalo u odnosu na Tita i Staljina.

Pričala je i kako je Pokret nesvrstanih, nastao u vrijeme blokovske podjele svijeta, zapravo bila njena, a ne Titova ideja. No, zahvaljujući toj ideji Tito je postao poznat u cijelom svijetu.

"Ta ideja je nastala kada smo bili u Indoneziji, na konferenciji u Bandugu. Bila su formirana dva bloka, istočni i zapadni. Tito i Džavaharla Nehru (indijski državnik i političar, op. a. ) su stalno pričali o tome, stalno su se žalili zbog takve jedne situacije koja je vladala u tim svjetskim razmjerama. I onda sam ja u Bandugu, u Nehruovom prisustvu, rekla Titu: 'Pa šta samo kukate zbog ta dva bloka? Što nešto sami ne napravite. Hajde da mi formiramo, nešto treće, što će biti tampon između te dve sile...' Nehru je to čuo i on je to pozdravio, rekao je da sam u pravu", ispričala je Jovanka Broz.

Nehru joj je u šali kazao da "tuče Tita ako je ne sluša", jer "on i ne zna kakav biser ima pored sebe".

Brozova, inače rođena Ličanka, je slavnog književnika Miroslava Krležu i hrvatskog političara, više decenija najmoćnijeg čovjeka u Hrvatskoj, Vladimira Bakarića, nazvala "velikim hrvatskim nacionalistima".

"Oni jesu to bili, ali, ipak, ne takvi kako se to sada prikazuje", kazala je.

Zanimljivo, pohvalila je Dobricu Ćosića, srpskog književnika i jednog od ideologa velikosrpskog imperijalizma, kazavši da ga "pamti po dobru". Sjetila se veličanstvenog dočeka u Vrnjačkoj Banji gdje je Ćosić dočekao nju i Tita.

Kritički je govorila o neraščišćavanju prošlosti. U tom kontekstu govorila je da se poslije 1945. godine olako prešlo preko Jasenovca, da bi se pedeset godina poslije, 1945. godine desila redarstvena akcija Hrvatske vojske, akcija "Oluja".

"Sad viču: hajmo mi skloniti 'Oluju' zarad sloge, samo da bi i oni u Hrvatskoj i u Beogradu ostali na svojim stolicama... I ova 'Oluja' ako ne bude raščišćena i ovo najnovije što se dešavalo, onda će to i buduće generacije morati raščišćavati. Usporedila je 'Oluju' sa događajima iz 1941. godine. Ti pogromi i stradanje ljudi, sve to jako liči na ono što su ustaše radile s istim ciljem da se taj živalj istrijebi i protjera sa svojih ognjišta", naglasila je.

Smatra kako je Tito znao šta se dešava na Golom otoku.

"Pa kako da nije znao?! Pa znali su svi u rukovodstvu. Svi koju su tamo organizovali, znali su. Ja mislim da je pola ljudi tamo ležalo bez ikakvog razloga. A šta sam ja tu mogla da uradim? Na Goli otok je jako puno ljudi otišlo ni za šta. Ovaj oteo ovom djevojku, ovaj se ovom zbog nečeg zamjerio", kazala je Broz Jokanoviću.

Slovence je nazvala "velikim mutivodama", tvrdeći da su vršili pritisak na Tita u vezi s pitanjem Kosova, a da se srpsko rukovodstvo "kukavički odnosilo" prema tom problem. Prvi načelnik Ozne za Srbiju Slobodan Penezić Krcun i šef UDBE-e Aleksandar Ranković, prema njoj, na Kosovu su doselili iz Albanije više od 300.000 mladih Albanaca.

Stane Dolanc, slovenski i jugoslavenski komunistički političar iz Slovenije, jedan od najbližih saradnika predsjednika Josipa Broza Tita i jedan od najutjecajnijih ljudi u jugoslavenskoj politici tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, prema tvrdnjama Borzove, "jedan je od tih koji su najviše krivi za raspad države".

"Dolanc i Ljubičić su bila dva gada velika", rekla je, dodajući kako su se preko njenih leđa obračunavali s Titom.

Opisala je kako su nju smišljeno odvojili od Tita i da su "iza svega toga stajale velike sile koje su krenule da razbijaju Jugoslaviju". Zato, dodala je, velike sile i njihovi agenti ne daju da se objavi istina.

Prema njoj, Jugoslavija se nije raspadala u vrijeme Slobodana Miloševića, te da se "počela raspadati ranije".

"Tome je najviše doprinio Dolanc, on je ta nesreća. Takvi ljudi nisu podvrgnuti analizi i nisu žigosani kao krivci za događaje koje je ovaj narod pretrpio. Oni su izvršioci, a velike sile su nalogodavci", rekla je.

Smatrala je da je Dolanc bio "njemački špijun", da je bio član Hitler-jugenda i da je imao fotografiju u nacističkoj uniformi.

Uz ostalo, u razgovoru sa Jokanovićem tvrdila je da su od Tita tražili da se od nje rastavi, ali da je on to odbio čak i pod prijetnjama pištoljem. Govorila je i kako se susrela sa svim državnicima svijeta, kako je dogovarala vrijedne poslove za Jugoslaviju, a da joj je bivši libijski predsjednik Muamer Gadafi nudio pomoć nakon smrti Tita.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: