Regija
0

Londonski dnevnici o pojavljivanju Karadžića pred Tribunalom

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Najviše prostora u londonskim dnevnicima u četvrtak posvećeno je najavljenom prvom pojavljivanju bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom, kao i političkoj klimi u Srbiji u svjetlu neuspjelog protesta nacionalista u Beogradu.

Independent navodi da je haško tužilaštvo u slučaju Radovana Karadžića čvrsto riješilo da izbjegne otezanje i neuspjeh u potrazi za pravdom kakav je doživjelo u procesu protiv bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji je, kako navodi, braneći se sam, suđenje razvukao na pune četiri godine - da bi pred samo izricanje presude umro u zatvoru.

List ocjenjuje da je izručenje Radovana Karadžića utrlo put daljem zbližavanju Beograda i Evropske unije, ali podsjeća i da nacionalisti u Srbiji mahom smatraju da Haški tribunal nije nezavisan, i da je došlo krajnje vrijeme da u procesu protiv Karadžića taj sud pokaže da je sposoban da bude objektivan i nepristrasan.

Financial Times podsjeća da Tribunal ima pravo da izriče i kazne doživotnog zatvora, kao i da je tužilaštvo riješeno da ovog puta radi efikasno, kao i da koristi dokaze iz drugih procesa.

List navodi da će se Serge Brammertz i njegovi saradnici oštro usprotiviti svakom pokušaju Karadžića da se brani sam kako bi izbjegli da korištenjem taktike bivšeg predsjednika Srbije Miloševića naškodi ugledu suda i nepotrebno produži tok procesa - pogotovo, naglašava list, ako se ima u vidu da mandat Tribunala ističe 2011. godine i da ga može produžiti jedino Vijeće sigurnosti UN-a.

I konzervativni Times navodi da je Karadžićeva strategija sada korištenje svih raspoloživih rokova koji su mu na raspolaganju kako bi se početak procesa pred Tribunalom odgodio što je više moguće.

Njegov mentor Slobodan Milošević, navodi Times, to je uspješno radio i na kraju tužilaštvo ostavio "kratkih rukava" preminuvši u ćeliji 2006. godine.

Karadžić će, kao i Milošević prije njega, piše Times, u Haagu "stanovati" u gotovo identičnoj, savršeno čistoj prostoriji od 15 kvadrata, s velikim prozorom s rešetkama - u svakako mnogo boljim uvjetima od onih u kojima su, kako navodi list, držani zatočenici u logorima pod kontrolom bosanskih Srba koji su oformljeni širom Bosne i Hercegovine u ljeto 1992. godine.

U haškom zatvoru, nastavlja Times, zatvorenici ne dobijaju batine, ne izgladnjuju ih i ne muče; redovno dobijaju čiste čaršafe, peškire i pidžame, a uvjeti u kojima žive toliko su iznad prosjeka da pritvorsku jedinicu u Scheveningenu od milošte zovu "haški Hilton".

Taksativno navodeći razne prednosti koje su na raspolaganju zatvorenicima - poput stonog fudbala, kablovske televizije, gimnastičke dvorane, kompjutera, časova engleskog, gotovo neograničenih posjeta rođaka i prijatelja i dnevne štampe iz regiona, Daily Telegraph ocjenjuje da bivšem lideru bosanskih Srba u pritvoru neće biti mnogo lošije nego u stanu na Novom Beogradu u kojem je živio prethodnih godina.

Karadžić će - u Haagu od sada poznat pod imenom "zatvorenik broj 38" - s obzirom na posao iscjelitelja kojim se bavio tokom višegodišnjeg skrivanja, vjerovatno najviše interesiranja pokazati za takozvanu "duhovnu sobu", ocjenjuje Daily Telegraph.

U nju zatvorenici, navodi list, mogu da odu u potrazi za mirom i tišinom - zahvaljujući kojima bi se, kako ocjenjuje Daily Telegraph, u toj sobi mogla - a zašto da ne? - prakticirati i meditacija.