Kosovo slavi prvu godišnjicu nezavisnosti

U glavnom gradu Prištini i drugim kosovskim gradovima i mjestima priprema se obilježavanje tog velikog dana, uz ocjene službene politike po kojima je to bila uspješna godina u kojoj je Kosovo pokazalo da je faktor mira i stabilnosti u regiji te izrazilo spremnost za saradnju i prijateljske odnose u ovom dijelu Evrope i svijeta.

Istovremeno, službeni Beograd, koji podupire tradicionalni saveznik Rusija, kao i sami kosovski Srbi, posebno oni sa sjevera Kosova, ne priznaju kosovsku nezavisnost.

Kosovski premijer Hashim Thaci, koji je prije godinu dana pred kosovskom Skupštinom pročitao deklaraciju o proglašenju nezavisnosti, pozvao je građane Kosova da na dostojanstven način proslave prvu godišnjicu nezavisnosti te upozorio na moguće provokacije koje su najavili pojedini srpski čelnici na Kosovu pozivom upućenim zastupnicima Skupštine Srbije da na taj dan na sjeveru Kosova održe zajedničku sjednicu.

Međunarodni civilni predstavnik na Kosovu Pieter Feith pozvao je građane i institucije da godišnjicu obilježe svjesni da je ostalo još mnogo toga što treba učiniti i da Kosovo u idućem razdoblju čekaju reforme i proces pomirenja, izrazivši spremnost da se pomogne Kosovu u približavanju euroatlanskim strukturama.

Kosovo se uoči prve godišnjice proglašenja nezavisnosti, uprkos naporima građana i svestranoj pomoći međunarodne zajednice, suočava s mnogobrojnim problemima, koji bi, kako upozoravaju neki analitičari, ako se ne riješe do kraja godine mogli dovesti do socijalnih nereda i prijevremenih opštih izbora, koji bi se redovno trebali održati 2011. godine. Računa se da Kosovo, na kojem od 1981. godine nije proveden popis stanovništva, danas ima nešto više od 2 miliona i 300 hiljada stanovnika, od kojih svaki četvrti živi u Prištini. Za ovu godinu predviđa se provedba prvog popisa stanovništva nakon 1981.

Računa se da je na Kosovu BDP po glavi stanovnika 1.200 dolara, što ovu zemlju svrstava među najsiromašnije zemlje u regiji i Evropi.

Na Kosovu je izrazito visoka nezaposlenost te je po službenim podacima gotovo 45 posto radno sposobnog stanovništva bez posla, no smatra se da je neslužbeno taj broj još puno veći. Gospodarstvo je još uvijek nerazvijeno, a zbog niskih plata proteste su najavili liječnici, policajci, službenici, nastavnici i drugi. Kosovska opozicija ističe kako je Kosovo najsiromašnija zemlja u regiji i kako vlada nema jasnu strategiju i mjere koji bi omogućili bolji život ocijenivši da današnje Kosovo, uoči godišnjice proglašenja nezavisnosti, nije ono što su željeli i očekivali njegovi građani.

Mitrovica, drugi po veličini grad na Kosovu, gotovo 10 godina od završetka sukoba ostaje podijeljena na sjeverni dio, nastanjen većinskim Srbima i južni, nastanjen većinskim Albancima. Velik broj Albanaca koji su prije 1999. godine živjeli u njenom sjevernom dijelu, jednako kao i Srbi koji su živjeli u južnom dijelu, ne osjećaju se sigurni vratiti se svojim domovima i imovini.

Kosovske vlasti ističu da je godinu dana nakon proglašenja nezavisnosti vrijeme da se Albanci i Srbi vrate svojim domovima, ali su tenzije u Mitrovici kao i na sjeveru Kosova još uvijek velike pa je malo stvarnih mogućnosti za to, a vlasti na Kosovu još uvijek nemaju konkretan plan koji bi s tim u vezi ponudili.

Borba protiv organiziranog kriminala i rasvjetljavanje sudbine gotovo dvije hiljade osoba nestalih tokom rata na Kosovu također su veliki izazovi koji stoje pred kosovskom vladom.

Ponedjeljak i utorak su na Kosovu neradni dani, što vrijedi i za Srbe koji ne priznaju nezavisnost Kosova i koji u ponedjeljak obilježavaju Dan državnosti Srbije 15. februar.