Foto: Reuters
Branilac Biljane Plavšić pred Haškim tribunalom Krstan Simić izjavio je danas Srni da je odluka Haškog tribunala o njenom puštanju na slobodu očekivana i ocijenio da javnost svih proteklih godina nije razumjela i uvažila njen stav koji je nudio prvi korak ka pomirenju.
"Odluka je očekivana, jer je do sada praksa Međunarodnog krivičnog suda bila takva da svi osuđenici nakon izdržane dvije trećine kazne budu pušteni na slobodu. Očekivao sam da će Tribunal ostati dosljedan u toj svojoj praksi jer bilo bi katastrofalno da je napravio različit pristup u odnosu na gospođu Plavšić, mada zbog javnosti treba istaći da je već napravljen jedan presedan", rekao je Simić, koji je sada sudija Ustavnog suda BiH
Taj presedan se, prema njegovim riječima, odnosi na primjenu domicilnog prava države u kojoj osuđenik služi kaznu i po tim standardima Plavšićeva je trebala biti puštena iz zatvora i ranije.
"To bi bio presedan, ali bi bio ex lege /po sili zakona/, jer švedski zakoni su predviđali da sa punjenjem određene starosne dobi lica trebaju biti puštena iz zatvora", pojasnio je Simić.
Prema njegovom mišljenju, to je spriječeno političkim pritiskom koji je izvršen na švedske vlasti, a kojima je podlegao i Tribunal.
"U svakom slučaju, drago mi je što se gospođa Plavšić vraća, a kao braniocu koji nije mogao da se realizuje u tome do kraja ostaje jedna žal da je situacija, i optužnica, stvarni status i stvarna uloga gospođe Plavšić davala mogućnost za jednu dobru odbranu", rekao je Simić.
On pojašnjava da je Plavšićeva bila optužena samo za događaje 1992. godine, što je isključuje mnoge ratne događaje i što, prema ocjeni ovog pravnog eksperta, ukazuje da su i predstavnici Tužilaštva bili svjesni marginalne uloge gospođe Plavšić u procesu odlučivanja u vrijema rata u BiH.
"Žao mi je što nije imala snage da se upusti u tu odbranu, ali to je bila njena volja, to je bio čak i njen stav da na taj način doprinese pomirenju, da otvori novu stranicu u istoriji BiH, da jednostavno to priznanje bude prineseno na oltar budućeg života Srba na prostorima BiH u svojoj organizacionoj državnoj jedinici koja se zove Republika Srpska", rekao je Simić.
Takav stav gospođe Plavšić je, za njega, prije svega stav odgovornosti prema događajima.
"Ona je prepoznala da je u određenim segmentima snosila odgovornost što možda nije spriječila neke događaje, ukoliko je to bilo u njenoj mogućnosti. Njen stav je bio da, jednostavno, ljudi trebaju da shvate da oni koji su odgovorni to treba da prihvate i to je taj prvi korak ka pomirenju", smatra Simić.
On ocjenjuje da takav njen stav u političkom smislu nije dobio adekvatnu političku verifikaciju, što se pokazalo prilikom ocjene o ispunjavanja uslova kada je trebalo da bude puštena iz zatvora zbog godina starosti.
"Umjesto da je gospođa Plavšić i od strane žrtava i od strane svih građana dočekana kao heroina koja otvara novu stranicu suočavanja sa prošlošću, nažalost, tražila se jednostavno odmazda u odnosu na one za koje se smatralo da su bili odgovorni, a ne stvaranje uslova da se ovo nikada ne dogodi i ne ponovi", zaključio je u izjavi Srni advokat Krstan Simić.
On je dodao da se Biljana Plavšić ni kao ličnost, ni kao intelektualac, ni kao Srpkinja nije snašla u ratnom vremenu jer je kao naučni radnik, dekan i potencijalni akademik živjela u drugačijem svijetu, u sferi nauke i tradicije svog naroda.
Možda vas zanima
Prvi smo ga posjetili
