“Ja vjerujem da će moja kancelarija uspjeti da predoči jake dokaze koji će omogućiti da se nesumnjivo pokaže odgovornost Karadžića, ali će sudije odlučiti jeste li ili nije kriv“, rekao je on za rusku agenciju Novosti.
“Mi smo unijeli izmjene u optužnici, formiramo tim tužilaca. Također određujemo koja će svjedočenja biti podnesena u pismenom obliku, koja u vidu izjava svjedoka, pripremamo spiskove svjedoka, dokumente, obavljamo druge pripremne radove“, kazao je Brammertz.
On, međutim, nije mogao da pretpostavi kada će početi proces Karadžiću, jer je potrebno vrijeme i sudijama i tužiocima i advokatima da se pripreme za proces.
Odgovarajući na pitanje o strategiji njegove kancelarije za vrijeme predstojećeg procesa Karadžiću, glavni tužilac je saopćio da će sudu biti predočeni dokazi koji pokazuju odgovornost Karadžića za zločine o kojima se govori u optužnici.
“U širem smislu to se odnosi na četiri zločina – etničko čišćenje u Bosni 1992-1995, za granatiranje i teroriziranje mirnog stanovništva Sarajeva, za genocid u Srebrenici i za uzimanje plavih šljemova UN-a za taoce", rekao je Brammertz.
Prema riječima glavnog tužioca, proces Karadžiću će se razlikovati od suđenja Slobodanu Miloševiću, pored ostalog zato što se radi samo o jednom od tri konflikta na teritoriji bivše Jugoslavije – bosanskom.
“Zato će materijala biti manje nego prilikom suđenja Miloševiću. Osim toga, u toku predstojećeg procesa mi ćemo se potruditi da se što je moguće više baziramo na pismenim dokazima“, rekao je Brammertz.
Kao još jednu razliku on je naveo činjenicu da je u toku suđenja Miloševiću zbog problema koje je on imao sa zdravljem sudsko vijeće imalo mogućnost da zasjeda samo nekoliko dana u sedmici, a zdravstveno stanje Karadžića je dobro.
Komentirajući tvrdnju Karadžića da je američki diplomat Richard Holbrooke s njim zaključio sporazum koji mu je tobože garantirao da ga Tribunal neće teretiti, Brammertz je konstatirao da sve da je takav sporazum i postojao, on ne bi imao nikakav utjecaj na sudski proces.
“Zato za moju kancelariju to pitanje ne postoji. S druge strane, nema nikakvih dokaza o postojanju takvog sporazuma. Pošto je Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju stvoren odlukom Vijeća sigurnosti UN-a, samo taj organ može da donese odluku o promjeni njegovog mandata", kazao je on.
"Pošto Vijeće sigurnosti to nije učinilo, sve se svodi samo na špekulacije ili razgovore privatnih osoba koje nemaju nikakva ovlaštenja u pogledu ograničenja jurisdikcije Tribunala“, zaključio je Brammertz.
Serge Brammertz kaže da ne može da pretpostavi kada će Haški tribunal prekinuti svoj rad.
Tribunal je stvoren na osnovu rezolucije VS iz 1993., a okončanje njegovog rada je rezolucijom iz 2003. predviđeno za 2010. godinu.
Brammertz je rekao da VS "prati situaciju da bi odredio kakav će utjecaj procesi koji se sada vode i procesi koji treba da počnu iduće godine imati na određivanje tačnog datuma za prestanak rada Haškog tribunala".
Prema njegovim riječima, međutim, i ako preostali optuženi za ratne zločine Ratko Mladić i Goran Hadžić budu uhapšeni poslije prestanka rada Tribunala, njima će svejedno suditi međunarodni sud.
Brammertz je saopćio da VS sada radi na rezoluciji za slučaj da Mladić i Hadžić budu uhapšeni nakon što Tribunal okonča sve druge procese i prestane da radi u sadašnjem obliku.
"Na taj način, Mladić i Hadžić ne treba da misle 'ako se sačeka dovoljno dugo, nama neće suditi'. Sve se to sada nalazi u stadiju razmatranja, a odgovornost za stvaranje odgovarajućeg mehanizma preuzet će na sebe Vijeće sigurnosti", kazao je on, prenio je Fonet.
Brammertz, inače, smatra da Haški tribunal treba da podržava tužioce koji se bave ratnim zločinima u državama koje su nastale na teritoriji bivše Jugoslavije, jer "u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu rade visokoprofesionalni tužioci koji su se specijalizirali na ratnim zločinima".
