{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Intenzivna potraga za Mladićem i Hadžićem

F
13.10.2008. u 13:51
0
3
Intenzivna potraga za Mladićem i Hadžićem
0
Intenzivna potraga za Mladićem i Hadžićem
Mjerodavne službe svakodnevno tragaju za haaškim optuženicima Ratkom Mladićem i Goranom Hadžićem, izjavio je u intervjuu beogradskom dnevniku "Danas" od ponedjeljka Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haaškim sudom i supredsjedatelj Akcijskog tima za okončanje suradnje s tim sudom.
"Ne mogu govoriti o detaljima. Imamo neke pretpostavke, ali je očito da nikakve državne strukture u tome (skrivanju odbjeglih) ne sudjeluju. Također, uz Mladića je vrlo malen broj ljudi koji zna o njegovu kretanju. Nastojat ćemo mu što prije ući u trag. Sada doista vodimo bitku s vremenom, s obzirom na to da glavni haaški tužitelj Serge Brammertz dolazi sredinom studenoga u posjet Beogradu. To je zadnji posjet prije nego podnese izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda 15. prosinca", kazao je Ljajić. Dodao je da za ocjenu napretka suradnje Srbije s Haaškim sudom nema druge mogućnosti osim izručenja Ratka Mladića.

"Do 1. lipnja 2002. i donošenja Zakona o suradnji s Haškim sudom Mladić se skrivao u vojnim objektima, a nakon tog datuma ta je veza bila sve slabija i svela se na njegove bivše suborce, časnike i vojnike koji su s njim bili u ratu. Utvrđeno je i da proteklih godina nije bilo kontakata između nedavno uhićena Radovana Karadžića i Ratka Mladića", kazao je Ljajić.

Kad je riječ o bijegu Gorana Hadžića, Ljajić je kazao da "nema opravdanja ni za jedno državno tijelo, ali da je za njegov bijeg odgovoran i sam Haaški sud". "Isti dan kad je predana zapečaćena optužnica, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte razgovarala je s ministrom policije Draganom Jočićem i direktorom Sigurnosno-informativne agencije (BIA) Radom Bulatovićem. Rekla je da je donijela zapečaćenu optužnicu, a oni su tražili od nje da im kaže o kome je riječ da bi tog optuženika stavili pod nadzor, no odbila im je dati ime. Naša je odgovornost kako se to dogodilo (bijeg), ali se moglo izbjeći. Haaški sud u tom slučaju nije potpuno nevin", kazao je Ljajić.

Hadžića je 13. srpnja 2004. Haaški sud optužio po 14 točaka za kršenje ratnih zakona i običaja. Tri dana prije nego je javno objavljena optužnica 16. srpnja, Hadžić je pobjegao iz svoje kuće u Novom Sadu i još je u bijegu. Tadašnja glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte optužila je srbijanske vlasti da su upozorile Hadžića kako će uskoro biti uhićen.

Ljajić je dodao da Nacionalni savjet za suradnju s Haaškim sudom redovito provodi istraživanja javnog mnijenja te da, unatoč tomu što je prošlo više od deset godina od rata, proces pomirenja, na žalost, nije daleko odmaknuo, unatoč solidnim diplomatskim odnosima na razini država.

Tomu je, dodaje Ljajić, pridonio i Haaški sud svojim "čudnim odlukama i ponašanjem", zbog čega se u Srbiji na taj sud gleda više kao na političku nego na pravnu ustanovu.

"Njegov doprinos tom procesu skoro je nikakav. Proces pomirenja trajat će dugo. Preduvjet da se ova priča završi jest da se svi optuženici nađu pred sudom. Onda su na redu mali koraci koji vode k pomirenju. Nema ovdje velikih riječi i poteza koji će stvar promijeniti", zaključio je Ljajić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: