Hrvatske vlasti o hapšenju Hrvata iz Orašja upoznale "saveznike" u EU i NATO-u
O slučaju hapšenja deset bivših pripadnika HVO-a u Orašju danas će se izjasniti Vlada Republike Hrvatske, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je na što skoriji zajednički sastanak državnih vodstava Hrvatske i BiH. Ratni komandant HVO-a u Orašju Đuro Matuzović i devet njegovih saradnika ostaju u pritvoru u Sarajevu, odlučio je Sud BiH, piše Jutarnji.hr.
Jednomjesečni pritvor im je određen zbog opasnosti od bijega i osnovane sumnje da bi boravkom na slobodi uništili dokaze i utjecali na svjedoke. Optužnica još nije podignuta, a tereti ih se za zlostavljanje zarobljenika na više lokacija u Orašju i Donjoj Mahali 1992. i 1993.
Zbog Orašja drugi dan zaredom održavali su se hitni sastanci u Banskim dvorima. Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković jučer je okupio čelnike pravosudnih službi i resorne ministre.
"Republika Hrvatska uložit će sve legitimne napore kako bi se pomoglo uhićenima, koji su i hrvatski državljani, poštujući neovisnost sudstva i ne ulazeći u prostor politiziranja", poručili su iz Vlade.
Na sastanku su bili glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, direktori Sigurnosno obavještajne agencije Daniel Markić, ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar branitelja Tomo Medved te šef diplomatije Davor Ivo Stier i ministar odbrane Damir Krstičević.
"Znali smo da će biti izazova i otpora politici nove vlade koja ima artikuliranu politiku prema BiH", komentirao je hapšenja nakon sastanka Stier dodavši da je sa situacijom upoznao i hrvatske "saveznike u NATO savezu i EU" te će iduće korake koordinirati s njima. Što se uhapšenih tiče, dodao je, njima je pružena sva podrška, no oni su i državljani BiH i kao takvi su "tretirani od strane institucija BiH".
Slučaj desetorice uhićenih pripadnika HVO-a Orašje služi kao sredstvo razračunavanja različitih aktera u Hrvatskoj, od obavještajnih službi do Državnog odvjetništva, pa je postao i prvorazredno političko pitanje o kojem se svi moraju izjasniti, naodi Jutarnji.hr.
"Svi su zapanjeni i iznenađeni, iako hrvatske vlasti najmanje dvije godine znaju da Tužilaštvo BiH protiv čelnih ljudi HVO-a Orašje vodi istragu za ratni zločin, a popisi osumnjičenih sedam-osam godina kolaju internetom", dodaje Jutarnji.
Jutarnji list posjeduje dokument hrvatskih obavještajnih službi od 17. jula 2014. s informacijom o istrazi Tužilaštva BiH protiv 28 pripadnika HVO-a u Orašju, Hrvata i Bošnjaka, te o drugoj istrazi protiv pripadnika 101. brigade HVO-a u Bosanskom Brodu za razdoblje od marta do oktobra 1992. Na popisu je i Mato Baotić, koji je uhapšen u Orašju u julu prošle godine. U BiH mu se sudi zbog zlostavljanja i silovanja zatočenica u Donjoj Mahali kod Orašja.
Prema njihovim riječima, u budućnosti bi hrvatska Vlada mogla imati još veći problem ako Tužilaštvo BiH aktivira optužni prijedlog protiv ministra odbrane Damira Krstičevića, koji je pod istragom zbog zločina na području Mrkonjić Grada 1995. godine po komandnoj odgovornosti. Naime, nakon operacije Oluja pripadnici 4. i 7. gardijske brigade krenuli su u oslobađanje Mrkonjić Grada. Nakon pogibije brigadira Andrije Matijaša Pauka vojnici za odmazdu, prema navodima svjedoka, ubijaju srpske civile. Nakon završetka ratnih operacija pronađena je masovna grobnica u koju je ukopano 181 tijelo za koja je utvrđeno da su srpski civili. Krstičević se branio da to nije bilo u njegovoj zoni odgovornosti. No, Tužilaštvo BiH je 2009. godine napravilo plan istraga ratnih zločina. U tom planu je istraga protiv Ante Gotovine i 36 drugih, među kojima je i Krstičević, zbog počinjenja ratnih zločina na području Mrkonjić Grada. Krstičevića se, prema tom dokumentu, istražuje i za počinjenje ratnih zločina području Jajca i Donjeg Vakufa.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
