Regija
0

Hrvati danas odgovaraju da li je brak zajednica samo muškarca i žene

Klix.ba
Hrvatski građani danas na prvom narodnom referendumu odlučuju o ustavnoj definiciji braka, o čemu su se prošlih mjeseci vodile žestoke rasprave, pri čemu inicijativa "U ime obitelji" tvrdi da želi zaštiti brak kao zajednicu žene i muškarca, dok predstavnici kampanje "Glasaj protiv" smatraju da je cilj referenduma šikanirati jednu već obespravljenu i marginaliziranu društvenu grupu.

Na prvom narodnom referendumu oko 3,8 miliona birača na 6.700 glasačkih mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu može odgovoriti na pitanje o ustavnoj definiciji braka.

Građani će se moći izjasniti jesu li "za" ili "protiv" da se u Ustav unese definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca.

Održavanje referenduma zatražila je inicijativa "U ime obitelji" nakon što je prikupila oko 750.000 potpisa. Referendumu su se usprotivila udruženja civilnog društva.

Dilema oko toga hoće li uopće biti održan referendum prekinuta je nakon što je sredinom novembra Ustavni sud utvrdio da nema razloga za poništavanje saborske odluke o referendumu o braku, objavio je Dnevnik.hr.

Predstavnica inicijative "U ime obitelji" Željka Markić smatra da je odluka Ustavnog suda potvrdila da je njihova inicijativa u skladu s Ustavom, odnosno da ne krši ljudska prava i da nema nikakve diskriminacije.

Obrazlažući svoj zahtjev za referendumom, inicijativa "U ime obitelji" navodi da "u ovom trenutku Ustav RH ne sadrži definiciju braka te se može (pogrešno) interpretirati da se brakom smatraju i alternativne, neautentične zajednice". Definicijom braka kao životne zajednice žene i muškarca žele "spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme".

Lezbijska grupa "Kontra", jedna od udruga čije je prijedloge odbio Ustavni sud, smatra da je Ustavni sud propustio zaštititi ljudska prava jedne manjinske skupine od referenduma, a da se državne institucije skrivaju iza procedure i odbijaju se očitovati o sadržaju referendumskog pitanja kao pitanja ljudskih prava.

"LGBT osobe, lezbijke, gayevi, biseksualne i transrodne osobe u hrvatskom društvu već jesu jedna obespravljena manjina, nemamo pravo na sklapanje braka, naše obitelji se ne nazivaju obiteljima i zbog toga trpimo diskriminaciju u svakodnevnom životu", ističe koordinatorica Lezbijske grupe Kontra Sanja Juras.

Uvrštavanju definicije braka u Ustav usprotivile su se stranke iz vladajuće koalicije i nevladina udruženja za ljudska prava, dok su to podržali najjača opoziciona stranka u Hrvatskoj - HDZ i Katolička crkva.