Regija
15

Hiljade posjetilaca danas u Kući cvijeća

Anadolija
(Foto: Anadolija)
Povodom godišnjice smrti doživotnog predsjednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita, koji je preminuo na današnji dan 1980. godine, u bolnici u Ljubljani, mnogi poštovaoci njegovog lika i djela, odaju mu počast polaganjem vijenaca i cvijeća, na njegov grob, u Kući cvijeća, javlja dopisnik Anadolu Agency.

Prema podacima iz Muzeja istorije Jugoslavije, u čijem se sklopu nalazi Kuća cvijeća, Titov grob je danas do 15 sati posjetilo oko dvije hiljade ljudi, najvećim dijelom posjetilaca iz zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Posjetioci iz svih krajeva bivše Jugoslavije

Osim Beograđana, u Kuću cvijeća danas su došli i posjetioci iz Požarevca, Bihaća, Tuzle, Ljubljane i drugih gradova.

Također, i Memorijalni centar "Josip Broz Tito" obilježio je 34. godišnjicu njegove smrti, polaganjem vijenca na njegov grob.

Pored poštovalaca iz bivših republika nekadašnje SFRJ, danas je u Kući cvijeća bilo i posjetilaca, koji su, kako nam je rečeno u Muzeju istorije Jugoslavije, došli tu u okviru svojih turističkih tura, ne povezujući svoje posjete sa obilježavanjem godišnjice smrti.

Josip Broz Tito bio je na čelu Jugoslavije 35 godina i imao je veliki ugled u svetu, a bio je i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih. U unutrašnjoj politici ostavio je Ustav iz 1974. godine.

Rođen je 1892. godine u Kumrovcu, u hrvatskom Zagorju, u mješovitoj hrvatsko-slovenačkoj porodici, a kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915. godine, pa je neko vrijeme bio zarobljenik, a u njegovim zvaničnim biografijama navođeno je da je učestvovao i u Oktobarskoj revoluciji.

Zasluge u Drugom svjetskom ratu

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. godine njen generalni sekretar.

Kao vođa Komunističke partije Jugoslavije predvodio je u Drugom svetskom ratu Partizanski pokret, odnosno Narodnooslobodilačku vojsku, a iz rata je izašao kao legendarni vođa.

Osim borbe protiv okupatora, tokom i nakon Drugog svjetskog rata, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju.

Doživotni predsjednik SFR Jugoslavije ostao je upamćen i po tome što je 1948. godine odbio Staljinov pritisak, tj. rezoluciju Informbiroa, nakon čega je decenijama poslije toga od Sjedinjenih Američkih Država dobivao finansijsku pomoć.