Regija
27

Grčić indirektno potvrdio: Izgradnju Pelješkog mosta finansirat će EU

FENA
Hrvatska je dobila eksplicitnu potvrdu Evropske komisije da će finansirati cestovno povezivanje Dubrovačkog primorja s ostatkom zemlje i modernizaciju i proširenje dubrovačkog aerodroma, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije Branko Grčić.

Potpredsjednik Grčić, koji u Briselu učestvuje na konferenciji o kohezijskoj politici EU-a, razgovarao je u ponedjeljak s povjernikom za regionalnu politoku Johannesom Hahnom.

"Danas smo dobili eksplicitnu potvrdu da će se iz evropskih strukturnih fondova finansirati dubrovački aerodrom i cestovno povezivanje juga zemlje s ostatkom Hrvatske. To je veliki dobitak današnjih razgovora", rekao je Grčić.

Potpredsjednik Grčić nije htio direktno odgovoriti da to podrazumijeva finansiranje Pelješkog mosta, ali je indirektno to potvrdio ne spominjući most.

Upitan podrazumijeva li cestovna veza izgradnju Pelješkog mosta, Grčić je odgovorio da "cestovno povezivanje juga s ostatkom zemlje u našem prijedlogu iznosi oko 330 miliona eura. To samo po sebi govori o kako vrijednom projektu se radi".

Na primjedbu da cestovno povezivanje može ići i kroz Bosnu i Hercegovinu, potpredsjednik Vlade je odgovorio da će se "tih 330 miliona eura po svemu sudeći potrošiti u Hrvatskoj".

Izvor iz Komisije je na upit da komentira činjenicu da u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija nije izrijekom spomenut Pelješki most, rekao da ga nije ni trebalo navoditi dok se ne dovrši studija izvedivosti, koja bi trebala biti izrađena do sredine sljedeće godine. Predstudija izvedivosti izrađena pred kraj prošle godine pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje za povezivanje hrvatskog juga, a u Komisiji kažu da se neće o tome izjašnjavati dok se ne dovrši studija izvedivosti. Izvor iz Komisije je rekao postoje "neke dvojbe" u vezi s objektivnošću te predstudije.

Grčić je najavio da će Hrvatska do kraja ovoga mjeseca poslati konačnu verziju nacrta Partnerskog sporazuma.

Hrvatska je 22. aprila predala nacrt Partnerskog sporazuma, krovnog strateškog dokumenta, kojim svaka zemlja članica utvrđuje prioritete korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014-2020, što je preduvjet za povlačenje sredstava u navedenom razdoblju.

Komisija je na taj nacrt 31. jula poslala hrvatskoj Vladi opširne opservacije i sada očekuje od nje da ih uključi u dokument. Dogovoreno je da Zagreb pošalju Komisiji najprije neslužbenu novu verziju, što se očekuje u sljedećih nekoliko dana, a do kraja rujna očekuje se da će predati konačnu verziju. Većina primjedbi odnosila na to da je nacrt iz travnja bio preopširan i da je potrebno smanjiti broj prioriteta.

Grčić je rekao da je Komisija insistirala da se preciznije utvrde hrvatski razvojni prioriteti.

"To smo ovoga ljeta odradili i mislim da smo sada novac koji povlačimo iz evropskih fondova uspjeli koncentrirati na 15-tak strateških razvojnih ciljeva", rekao je Grčić.