Zagreb bi nakon toga trebao dobiti jednoglasnu podršku 27 vlada EU-a, od kojih su neke rezervirane prema proširenju. Konačni dogovor o ciljnom datumu pristupanja mogao bi biti finaliziran pred sastanak na vrhu europskih vođa 23. i 24. lipnja, nekoliko dana prije završetka mađarskog predsjedavanja Evropskom unijom 30. juna. Mađarska je svih šest mjeseci aktivno lobirala za Hrvatsku.
Uspješan kraj ovisit će o stajalištu nekoliko zemalja koje su se zalagale za oprez pri evropskom proširenju, prije svega Holandije. Njihovo oklijevanje uvelike izvire iz poteškoća s Rumunjskom i Bugarskom, zemljama koje su u EU ušle 2007., za koje se smatra da nisu ispunile obećanja dana tokom pristupnih pregovora.
Holandski ministar vanjskih poslova Uri Rosenthal kazao je da se moraju naučiti lekcije iz prethodnih proširenja.
"Slika trenutne situacije nije dovoljna. Moramo osigurati da reforme budu nepovratne i da postoji snažan instrument monitoringa do pristupa. Želimo snažnu politiku osiguranja", kazao je Rosenthal.
Međutim, odluka Komisija da postavi datum za hrvatsko pristupanja dvije godine unaprijed sugerira da je ona uvjerena da će dobiti zeleno svjetlo vlada EU-a, ako ne 23. juna, onda kroz nekoliko mjeseci, piše FT.
List pojašnjava da pregovori o pristupanju često traju nekoliko godina budući da zemlja kandidat mora dokazati da je sposobna integrirati se u blok i da su njezini zakoni usklađeni s europskim pravilima.
Hrvatski slučaj mjesecima je stajao na mjestu zbog spora oko granice sa Slovenijom koja je prijetila da će blokirati pristupanje sve dok se to pitanje ne riješi.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
